Od trenutka dobijanja simptoma ili kontakta s inficiranom osobom do momenta dobijanja rezultata testiranja može proći i nekoliko dana. Ovaj period može biti veoma stresno i preplavljujuće iskustvo, kako za pojedinca tako i za njegovu porodicu, utičući na njegovo svakodnevno funkcionisanje.
Čak i prije pandemije, mnogo studija je otkrilo da čekanje na rezultate medicinskih testova i pretraga može uzrokovati psihološki stres. U studiji iz 2017. godine, koja je procjenjivala emocionalno stanje među pacijentima koji čekaju rezultate radioloških ispitivanja, kao što su rendgen, kompjuterizovana tomografija ili magnetna rezonanca, 45 odsto ispitanika se izjasnilo da je doživjelo emocionalnu promjenu kao rezultat čekanja na rezultate ispitivanja. Među ispitanicima koji su prijavili emocionalnu promjenu, 85 odsto je izjavilo da osjeća tjeskobu.
U periodu čekanja mnogi ljudi predviđanju najgori scenario, pokušavajući predvidjeti budućnost. Ovo je normalna reakcija, koja ima funkciju da nas zaštiti od opasnosti. Zamišljanje najgoreg scenarija je zaštitni mehanizam kojim pokušavamo da se pripremimo na opasnost i ugroženost. Međutim, predviđanje najgoreg scenarija nije produktivan način da se nosimo s periodom čekanja rezultata testiranja na kovid-19.
Na koji način možemo adekvatno da upravljamo stresom i anksioznošću dok čekamo rezultate testiranja? Svako može upravljati svojim mislima.
Ukoliko primjetite da ste okupirani mislima koje su usmjerene na katastrofiziranje ili “šta ako” predviđanje, pokušajte da prekinete tok misli tako što ćete se fokusirati na aktivnosti koje su vam prijatne ili su produktivne, npr. slušanje muzike, razgovor, kućne ili poslovne obaveze, hobi i slično.
Tokom dana odredite 10 minuta koje ćete posvetiti brigama. Na papir zapišite sve što vas brine i nakon toga prestani sa zabrinjavajućim mislima. Ova praksa omogućava pojedincu da kontroliše svoje iskustvo testiranja nasuprot pokušaju da kontroliše kakav će biti ishod testa, što je izvan njegove kontrole. Pokušajte da preusmjerite mišljenje sa onoga šta će se desiti ukoliko test bude pozitivan, na stvari koje će se desiti ukoliko test bude negativan. Ipak, šanse da se to desi su 50:50.
Zapišite svoje snage i sposobnosti koje će vam pomoći i koje su vam do sada pomogle da se nosite sa životnim izazovima. Ne čekajte rezultate testa sami. Ostanite u kontaktu s porodicom i prijateljima. Recite im kako se osjećate, oni vam mogu pomoći da preusmjerite misli i da se okupirate prijatnijim stvarima.
Ne zaboravite, sva briga ovog svijeta neće promijeniti vaš rezultat. Vi ne možete kontrolisati rezultate svog testa, ali možete kontrolisati kako ćete se nositi s vremenom čekanja, kao i reakciju na konačni rezultat.
(Tekst je realizovan u saradnji sa Društvom psihologa RS)
Tatjana Preradović Sjenica, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu