Putin je 24. februara pokrenuo napad na susjednu zemlju, što je izazvalo brzu reakciju zapadne međunarodne zajednice. SAD i njihovi NATO saveznici uveli su oštre finansijske sankcije protiv ruske ekonomije i moskovske elite i poslali milijarde dolara vojne i humanitarne pomoći kijevskim snagama.
Državna televizija Rusija-1 poručila je da Moskva treba da premjesti vojne snage blizu SAD, pozivajući se na naređenje predsjednika Nikaragve Danijela Ortege kojim se daje dozvola da ruske snage ostanu u njegovoj zemlji. Centralnoamerička zemlja se nalazi oko 3.000 kilometara južno od SAD.
Ruska televizijska voditeljka Olga Skabejeva tvrdi da je “najneprijatnija trešnja na vrhu demokratske torte za Sjedinjene Države” to što je Ortega “dao dozvolu da ruske trupe, brodovi i avioni uđu u Nikaragvu”. Moskovske snage će se navodno nalaziti u centralnoameričkoj zemlji i u drugoj polovini 2022. u “humanitarne svrhe”.
– Šta ste htjeli? Ako američki raketni sistemi mogu skoro da stignu do Moskve sa ukrajinske teritorije, vrijeme je da Rusija izbaci nešto moćno bliže Americi – rekla je Skabejeva.
Ruska novinska agencija Tas izvijestila je u srijedu da je Ortega “potpisao naredbu o produženju dozvole za prisustvo stranih vojnih kontingenata, uključujući i ruske, prema zvaničnom vladinom glasniku”. Uprkos procjeni Skabejeve, u izveštaju Tas se navodi da je Ortega dao dozvolu i trupama iz SAD—pored snaga iz Venecuele, Hondurasa, Gvatemale, Dominikanske Republike, Kube, Meksika i Salvadora.
Ortega je bio nepokolebljiv saveznik Rusije još od perioda kada je bio na čelu revolucije koja je zbacila diktatora Anastasija Somozu 1979. godine. Ortega je bio predsjednik od 1985. do 1990. godine, prije nego što je ponovo izabran na vlast 2007. godine, prenosi Blic.
U aprilu, panel novinara i eksperata se u emisiji Rusije-1 smijao dok su razgovarali o mogućnosti izvođenja nuklearnih udara na gradove SAD.
Te primjedbe su uslijedile nakon što je Rusija navodno testirala nuklearnu raketu Sarmat u sjeverozapadnom regionu zemlje i uspešno pogodila ciljeve na poluostrvu Kamčatka, udaljenom oko 4.500 kilometara. Putin je tada rekao da je dugo očekivano oružje “sposobno da savlada sva savremena sredstva protivraketne odbrane”.
Iako su Putin i drugi ruski lideri navodno vjerovali da će brzo preuzeti kontrolu nad Ukrajinom i da će ih ljudi koji govore ruski u zemlji dočekati raširenih ruku, naišli su na žestok otpor, piše Njuzvik. Rusija je bila prinuđena da u velikoj meri odstupi od svog cilja rušenja vlade u Кijevu i da umjesto toga svoje vojne operacije usmjeri na istočni region Donbas. Кako bi opravdao međunarodno osuđenu invaziju, Putin je tvrdio da njegove snage rade na oslobađanju onih koji govore ruski jezik od “nacistista”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu