Biznis

VRIJEME ZA DRUGAČIJE OPOREZIVANJE Ne zna se koliko građana iznajmljuje stanove

Oko 5.200 prijava podneseno je Poreskoj upravi RS zbog poreza na dohodak od kapitala, a najveći dio odnosi se sigurno na izdavanje poslovnih prostora u Republici Srpskoj.

VRIJEME ZA DRUGAČIJE OPOREZIVANJE Ne zna se koliko građana iznajmljuje stanove
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Od Poreske uprave tražili smo podatak koliko je vlasnika stanova prijavili da ostvaruje prihod od izdavanja stambenog prostora, ali tu informaciju nemaju ni poreznici. Razlog za to je što se pod istom šifrom vodi sav dohodak od kapitala, a to su prihodi od izdavanja u zakup imovine (i stambene i poslovne), te prihodi od kamata na zajam.

– Ne raspolažemo procjenama koliko budžet RS gubi zbog neprijavljivanja prihoda od zakupa stanova – kažu u Poreskoj upravi.

Činjenica je da rijetki vlasnici stanova prijavljuju prihod od izdavanja stanova, izuzev onih koji izdaju „stan na dan“, jer su u tom slučaju pravila sasvim drugačije regulisana. Poznavaoci prilika kažu da je izdavanje stanova, naročito u Banjaluci, postalo izuzetan biznis i da određeni ljudi imaju po nekoliko stanova koje izdaju. Na takav način najbrže i najjednostavnije ostvaruju prinos na uloženi kapital, a neki su čak povukli štednju iz banaka zbog izuzetno niskih kamata i prebacili je u ovaj profitabilan biznis.

Primjer Hrvatske

Za razliku od stambenog, kod izdavanja poslovnog prostora je nemoguće izbjeći prijavu prihoda, jer inspekcija to po automatizmu provjerava. Zbog toga se i pretpostavlja da se najveći broj podnesenih prijava za plaćanje poreza na dohodak od kapitala odnosi upravo na poslovne prostore.

Profesor Ekonomskog fakulteta Pale Marko Đogo za Srpskainfo kaže da se ovaj vid sive zone može riješiti na nekoliko načina, odnosno kao što su to učinile zemlje u Evropskoj uniji.

FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE

– Recimo, stranac u Hrvatskoj ne može da dobije boravišnu dozvolu ako ne donese notarski ugovor kojim potvrđuje da imovina nije njegova i da na toj adresi iznajmljuje stan. Domicilno stanovništvo mora da prijavi adresu prebivališta, koju dokazuje takođe notarskim ugovorom – kaže Đogo.

Dakle, na takav način je Hrvatska riješila i imovinske obaveze. Međutim, Đogo kaže da bi mnogo jednostavniji način bilo kada bi se uvela progresivna poreska stopa na nekretnine.

Pročitajte još

– Da se poreza oslobodi ona nekretnina koja služi isključivo za stanovanje vlasnika i porodice, a da se progresivnim stopama oporezuje svaka naredna nekretnina. Bez obzira da li vlasnik od te nekretnine ostvaruje prihod ili ne – ističe Đogo.

Političari

Ocjenjuje da je kod nas generalno problem što dobre ideje padaju u vodu, jer „političari ne znaju da nabroje ni vrste poreza“.

– Nisu za njih mehanizmi složene ekonomije. Ako se nešto hoće kvalitetno uraditi, onda se podrazumijeva da oni koji koncpiraju te odluke budu zaista eksperti iz te oblasti – dodaje Đogo.

U Republici Srpskoj se plaća porez na nepokretnosti, tako da je prvih 50 kvadrata neoporezivo. Poresku stopu određuju lokalne zajednice, jer je prihod njihov, ali stope su iste bez obzira koliko neko ima nekretnina.

Dragan Milanović, iz Agencije za posredovanje nekrentinama „Remax“, kaže da u agencijama ne mogu da znaju da li vlasnici stanova plaćaju porez.

– Nas angažuje vlasnik. Mi njemu nađemo zakupca i napravimo ugovor. Tu se naš posao završava. Ne znamo kakvi su dalji odnosi između vlasnika i zakupca – objašnjava Milanović za Srpskainfo.

Svaka treća u Banjaluci

Od ukupnog broja podnesenih prijava za porez na dohodak od kapitala u RS u devet mjeseci ove godine, svaka treća odnosi se na Banjaluku. Istovremeno je naplaćeno 6,7 miliona KM poreza i odnosi se na uplate po osnovu tekućih obaveza, ali i na uplate iz ranijeg perioda.

Na ostvareni dohodak od zakupa ili podzakupa pokretne i nepokretne imovine plaća se porez po stopi od 10 odsto, bez obzira da li se radi o izdavanju imovine za stanovanje ili poslovnog prostora.

Osnovica za oporezivanje je dohodak ostvaren davanjem u zakup imovine koji se dobije kada se od ukupnog prihoda odbiju normirani troškovi u visini od 20 odsto od tog prihoda.