Razlog za to je jučerašnja presuda Upravnog vijeća Suda BiH, kojom su poništene pojedine odredbe Poslovnika o radu VSTS.
Zahtjev za ocjenu zakonitosti podnio je pravni ekspert i direktor Centra za sudsku i tužilačku obuku FBiH Arben Murtezić. U svom zahtjevu on tvrdi da su, zbog dvije odredbe Poslovnika, sudije i tužioci diskriminisani prilikom prijave na nove dužnosti u odnosu na advokate, notare i druge pravnike koji ne obavljaju funkcije u pravosuđu, piše Oslobođenje.
Radi se o odredbama člana 49. stav 5. tačke b) i c). U spomenutoj tački b) se navosi kako, bez obzira na stručnost, kandidat koji se prijavio za neku poziciju, neće biti pozvan na razgovor ako je „nosilac pravosudne funkcije, a na poziciji s koje se prijavljuje proveo je manje od pet godina, računajući do dana isteka roka za podnošenje prijava“.
Dok u tački c) stoji da kandidat neće biti pozvan na razgovor ako je „predsjednik suda ili glavni tužilac, a prijavio se za upražnjenu poziciju za vrijeme trajanja prvog mandata na koji je imenovan“,.
VSTS je prvo predlagao da se Murtezićev zahtjev odbaci kao neblagovremen, ali kada im ovo nije “prošlo”, tražili su da se proglasi neosnovanim. Međutim, vijeće u sastavu Željka Krmeka, Efraim Čosić i Maid Bikić su prihvatili Muretzićevu argumentaciju i proglasili navedene odredbe nezakonitim. One su poništene danom donošenja presude, odnosno od juče.
Koliki posao predstoji VSTS ilustruje podatak da je samo jednim pozivom, iz januara ove godine, raspisan konkurs za više od 80 pozicija u pravosudnim institucijama BiH. Poništavanje i ponovno pokretanje svih do sada raspisanih konkursa koji nisu okončani zahtijevaće dodatno vrijeme.
Blagojević: Od Suda BiH neustavno napravljen ustavni sud
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević za Srpskainfo kaže da je ovaj slučaj primjer kako je važećim Zakonom o Sudu BiH neustavnim putem Sud BiH pretvoren i u svojevrsni ustavni sud.
-Zato bi ovakvu mogućnost (član 8) trebalo što prije ukloniti iz važećeg Zakona o Sudu BiH. Naime, u članu 8. tom sudu dato je da odlučuje o “zakonitosti opštih izvršnih upravnih akata“, a da pri tome ni tim zakonom niti Zakonom o upravnim sporovima BiH ili bilo kojim drugim zakonom nije propisano šta je opšti izvršni upravni akt. Osim toga, Zakon o upravnim sporovima propisuje da je upravni akt samo akt kojim nadležni upravni organ u konkretnom pojedinačnom slučaju odlučuje o nekom pravu ili obavezi građanina ili pravnog lica. To znači da je upravni akt samo rješenje upravnog organa o nečijem pojedinačnom pravu ili obavezi, tako da ne može upravni akt biti nešto što je podzakonski propis (npr. pravilnik ili poslovnik), jer se propisom ne odlučuje u pojedinačnim predmetima nego se propisom uređuju društveni odnosi te se tim uređivanjem stvaraju pravne osnove za donošenje pojedinačnih akata (rješenja) kakvi su upravni akti – kaže Blagojević.
Umjesto što su ovakvu neustavnu odredbu i nadležnost dali Sudu BiH, dodaje on, trebalo bi je ukloniti iz Zakona o Sudu BiH i zakonom o Ustavnom sudu BiH, za čije donošenje se zalaže Republika Srpska, dati Ustavnom sudu BiH to kao dodatnu nadležnost.
-Da Ustavni sud BiH, a ne Sud BiH, odlučuje i o neustavnosti kakva je proizvedena ovim odredbama Poslovnika VSTS iz konkretnog slučaja, jer je zaista diskriminacija, zabranjena Ustavom BiH, ono što je u članu 49. stav 5. tačke b) i c) svog Poslovnika kao podzakonskog propisa, a ne upravnog akta, propisao VSTS – zaključuje Blagojević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu