Onima koji se u RS pitaju da li su, nakon ove odluke, obavezni da i dalje nose maske, pomenuti sud jasno je poručio da je ova mjera ipak neophodna za zaštitu stanovništva tokom pandemije virusa i da bi njenim ukidanjem mogle nastati negativne posljedice.
Sporan je, u stvari, način donošenja pomenutih mjera u Federaciji BiH, odnosno činjenice da ih je donio Krizni štab, a ne nadležni izvršni i zakonodavni organi, zbog čega su ove odluke i proglašene neustavnim.
– Odlukom Ustavnog suda nisu stavljene van snage odluke o nošenju zaštitnih maski i ograničenom kretanju, nego je vladama i parlamentima naloženo da se izjasne o ovim odlukama. Ako odluče da odluke ostaju na snazi, onda ih trebaju uvesti u odgovarajući pravni okvir – pojasnio je za federalne medije registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.
Procesne pretpostavke
S druge strane, upućeni u ovu tematiku u Srpskoj ističu da su ove odluke Štaba za vanredne situacije RS usklađene sa zakonom.
Advokat Milan Petković pojašnjava da se odluka Ustavnog suda BiH neće reflektovati na Republiku Srpsku već isključivo na Federaciju BiH, jer su neustavnim proglašene odluke federalnih organa.
– Indikativno je da Ustavni sud BiH nije ulazio u to da li su mjere potrebne ili ne, već u procesne pretpostavke i ustavnost donešenih odluka i našao da su povrijeđena zagarantovana prava Ustavom i Evropskom konvencijom, pravo na kretanje i slobodu i da su takve odluke neustavne – pojašnjava advokat Milan Petković.
Takođe, u Srpskoj nije podnesena apelacija protiv odluka Republičkog štaba za vanredne situacije, ali kako kaže Petković, uvijek postoji mogućnost da neko zatraži i odlučivanje Ustavnog suda po ovom pitanju.
Narodna skupština RS
Petkovića, koj je ujedno i potpredsjednik Narodne skupštine RS, pitali smo da li su mjere Republičkog štaba trebalo da budu upućene i poslanicima na odlučivanje.
– Odluke su donesene dok je trajalo vanredno stanje i NSRS se nije u tom periodu ni oglašavala, ali smatram da Narodna skupština nije ni nadležna za to. Republički štab čine stručnjaci i oni trebaju odlučivati o mjerama, a o zakonitosti njihovih odluka će odlučivati sudovi – zaključuje Petković.
Advokat Željko Bubić objašnjava da se, ponekad, nema vremena za pokretanje zakonodavne procedure i izmjene procedure, jer situacija zahtijeva hitno reagovanje.
– U ovom slučaju, odluke su morale da se donose odmah. Tako su krizni štabovi i radili. Smatram da su odluke nadležnih u potpunosti bile opravdane i potrebne, jer je njihov cilj zaštita života i zdravlja građana – naglašava Bubić.
Prioritet
Prema njegovim riječima, Ustavni sud BiH je utvrdio da je ovdje došlo do kršenja ljudskih prava, ali nije naložio ukidanje pomenutih mjera.
– Dakle, i ovaj sud smatra da su te mjere bile neophodne. O njima se, naravno, može diskutovati, ali je činjenica da su one donesene s jasnim ciljem da se zaštiti najznačajnije ljudsko pravo, a to je pravo na život. S druge strane, da biste zaštitili najviše ljudsko pravo, morate da ograničite građane u nekim drugim pravima. Međutim, ljudski život je prioritet svih prioriteta – ističe Bubić.
Dodaje da se ovde postavlja pitanje da li je krizni štab nadležno tijelo u pravnom smislu, odnosno da li je procedura kojom su propisane mjere zakonita.
– Tačnije, da li krizni štabovi sami mogu da propisuju mere ili je potrebna neka druga pravna procedura, eventualno kroz izmjene i dopune određenih zakonskih rješenja. U tom pravcu se može diskutovati i biće diskusije u narednom periodu. I mišljanja struke su podijeljena. Dok jedni opravdavaju sve preduzete mjere, s druge strane u pitanje se dovodi ugrožavanje nekih drugih građanskih prava koje Ustav kao najviši pravni akt garantuje. U svakom slučaju, odluke sudova se moraju poštovati i sprovoditi – kaže Bubić.
Dodaje da će, na bazi odluke Ustavnog suda BiH, pojedini građani, koji su kažnjeni zbog nepoštovanja pomenutih mjera, pokrenuti postupke pred nadležnim sudovima.
Javnost još nije zaboravila ni presudu Osnovnog suda iz Prijedora, iz maja, koji je odlučio da Republički štab za vanredne situacije nije imao nadležnost da donese odluku o uvođenju policijskog časa, jer nije državni organ. Ipak, kako pojašnjavaju stručnjaci, ovde je riječ o prvostepenoj presudi, koja još nije pravosnažna.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu