Društvo

Za većim platama i boljim poslom: Radnici iz BiH jedva čekaju da odu u inostranstvo

Radnici iz BiH, Sjeverne Makedonije i Estonije najspremniji su na preseljenje u inostranstvo zarad boljeg posla i veće plate, pokazuje najnovije istraživanje u kojem su učestvovali građani iz 13 istočnoevropskih zemalja.

Za većim platama i boljim poslom: Radnici iz BiH jedva čekaju da odu u inostranstvo
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Naime, anketa, koja je provedena među 76.357 ispitanika iz BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Češke, Estonije, Finske, Letonije, Litvanije, Poljske i Slovačke, otkrila je da bi svaki treći radnik razmotrio preseljenje zbog boljeg posla.

Istraživanje je pokazalo i da spremnost za preseljenje radi boljeg posla varira među zemljama, a najspremniji su Makedonci i to njih oko 28 odsto, dok su Estonci sa procentom od 27 odsto na drugom mjestu. BiH je na trećem mjestu sa 26 odsto spremnih da promijene adresu, dok u Finskoj taj procenat iznosi 20, Sloveniji 16, Poljskoj 17, a u Litvaniji i Bugarskoj tek 12 i 11 odsto. 

Zaposleni s većim prihodima i višim nivoom obrazovanja, njih 29 odsto, skloniji su preseljenju i to uglavnom radi posla u struci. S druge strane, samo 16 odsto radnika u kategoriji sa nižim prihodima kaže da bi razmotrilo selidbu zbog posla.

Pročitajte još

Anketa je pokazala i da ispitanici koji su završili postdiplomske studije nisu spremni da prihvate niže pozicije, dok su radnici sa osnovnim i srednjim obrazovanjem najotvoreniji za razmatranje nižeg položaja u inostranstvu od onoga koji trenutno imaju ako bi se preselili.

U BiH zapošljavanje u određenoj struci želi 61 odsto ispitanih, dok je 39 odsto njih voljno razmotriti bilo koji dostupan posao. Slični trendovi mogu se primijetiti i u Slovačkoj i Srbiji, gdje oko 64 odsto ispitanika bira zapošljavanje u svojim trenutnim oblastima. Stanovnici Srbije najviše su skloni razmatranju niže radne pozicije u odnosu na trenutnu.

Kada su u pitanju faktori koji utiču na odluku o preseljenju širom Srednje Evrope, Balkana i regija Baltika i Finske mogućnost bolje plate je najubjedljiviji razlog za razmatranje zaposlenja u inostranstvu, pri čemu je od 59 do 61 odsto osoba navelo da je to ključni motiv.

Drugi najubjedljiviji aspekt je mogućnost dovođenja članova porodice, posebno u regijama Baltika i Finske, gdje je to važno za 42 odsto ispitanika. Kada je u pitanju BiH, radnici su naveli da im je osim bolje plate i mogućnosti dovođenja porodice, kao odlučujući faktor za preseljenje politička i ekonomska situacija u zemlji

Kad je u pitanju domaće tržište rada, direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić navodi da osnovni cilj svih politika u BiH treba biti stvaranje što većeg broja radnih mjesta na kojima se može ostvariti veća vrijednost i zaraditi veća plata.

–  Na taj način bi domaća radna snaga ostajala ovdje, jer bi radila za dobre plate i u Srpskoj i FBiH, a to bi obezbjedilo i da se značajan broj ljudi vrati iz EU. A da bi sve to postigli moramo tehnološki unaprijediti takva  radna mjesta, za šta dio novca treba da obezbijede poslodavci, a drugi dio država kroz podsticaje za tehnološki razvoj. I ta sredstava moraju biti mnogo značajnija – naveo je Aćić i dodao da je važno da država poslodavcima obezbijedi poslovni ambijent u kojem će njihov kapital biti siguran što će kompanijama omogućiti da se razvijaju i rastu.

Glavne prepreke koje mogu spriječiti ljude da iskoriste prilike za rad u inostranstvu su emocionalne veze i problemi s komunikacijom. Prema rezultatima istraživanja, razdvajanje od prijatelja i porodice na duži period je prva prepreka, dok dobar dio populacije vidi jezičke barijere kao otežavajući faktor. Značajna prepreka je i briga oko  diskriminacije na radnom mjestu i anksioznost zbog prilagođavanja na novu sredinu, piše Glas Srpske.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu