Porast temperature za 1,5 stepeni do kraja vijeka mogao bi dovesti do smanjenja broja radnih sati za 2,2 odsto, što odgovara brojci od 80 miliona izgubljenih radnih mjesta s punim radnim vremenom, prema projekcijama UN-ove Međunarodne organizacije za rad (ILO).
Trošak za globalnu privredu iznosio bi 2.400 milijardi dolara, dodaju u ILO. Pojašnjavaju pritom da ljudi neće moći raditi zbog zdravstvenih rizika koje izazivaju visoke temperature.
Uticaj toplinskog stresa na produktivnost rada ozbiljna je posljedica klimatskih promjena, koja se nadovezuje na druge nepovoljne uticaje kao što su promijenjeni obrazac kišnih padavina, podizanje nivoa mora i gubitak biološke raznolikosti – navodi Katarina Saget iz ILO.
Toplinski stres nastaje kada tijelo apsorbuje više topline nego što može podnijeti. Ekstremna vrućina može prouzrokovati bolesti poput toplotnog udara i iscrpljenosti, te povećati smrtnost i pogoršati postojeće zdravstvene probleme.
Najviše će biti pogođeni poljoprivredni radnici, posebno žene, koje čine većinu u ukupno zaposlenih 940 miliona radnika u tom sektoru, upozoravaju u ILO. Prema njihovim će procjenama na radnike u poljoprivredi otpadati oko 60 odsto svih radnih sati koji će do 2030. godine biti izgubljeni zbog toplinskog stresa, prenosi Hina.
U građevinskom sektoru izgubljena će biti otprilike petina radnih sati, a najviše će biti pogođene najsiromašnije zemlje jugoistočne Azije i zapadne Afrike, dodaju iz ILO. Sve veće vrućine značajno će pogoditi i saobraćajni, turistički i sportski sektor i industriju, napominju.
– Osim velikih ekonomskih troškova toplinskog stresa, možemo očekivati i sve dublji jaz između zemalja s niskim i onih s visokim dohotkom i pogoršanje uslova rada za najugroženije, kao i raseljavanje ljudi – rekla je Saget.
Iz Svjetske meteorološke organizacije prošle su sedmice upozorili da bi ova godina mogla biti rekordna po visini temperatura a time i period od 2015. do 2019. najtopliji petogodišnji period u istoriji.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da će toplinski stres povezan s klimatskim promjenama vjerojatno prouzrokovati dodatnih 38.000 smrtnih slučajeva godišnje u svijetu u periodu od 2030. do 2050. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu