Prijava je podnesena u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH i zbog postojanja osnovane sumnje da je načelnik Opštine Skolac Milovan Bjelica svojim javno iznesenim stavovima počinio krivično djelo “Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”, a koje je kažnjivo prema odredbama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Ministar Isak naveo je u krivičnoj prijavi kako je u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine jasno navedeno da će se onaj ko na bilo koji način veliča lice osuđeno pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine te posebno ukazao kako je riječ o krivičnim djelima iz nadležnosti Tužilaštva i Suda BiH.
-Postupci veličanja ratnih zločinaca, pored toga što predstavljaju krivično djelo kažnjivo prema odredbama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, nanose štetu državi Bosni i Hercegovini, odnosima među narodima, a posebno nanose ogromnu bol porodicama žrtava genocida – naveo je Isak u krivičnoj prijavi.
On je zatražio je od Tužilaštva BiH da prijavu podnesenu protiv načelnika Opštine Sokolac Milovana Bjelice odmah i bez odlaganja uzmu u razmatranje, piše Klix.
Šta je rekao Bjelica
Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izabran je 18. decembra 1992. godine, ali ga je “bjelosvjetska mafija osudila i utamničila u Engleskoj”, rekao je načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica.
-Radovan Karadžić je prvi predsjednik Republike Srpske. Ne treba tu dodavati nu umetati ono „bio“, on je to i sada i biće dok postoji Republika Srpska. Za mene lično on je i sad predsjednik, jer kada god čujem tu riječ prvo pomislim na njega. Ostali obavljaju tu funkciju, funkciju koju je on stvorio – naveo je Bjelica, inače član SDS u autorskom tekstu u kojem podsjeća na činjenice iz istorije Republike Srpske, prenosi Srna.
Bjelica je napomenuo da je polovinom maja 1992. formirano Predsjedništvo Srpske Republike BiH koje su činili predsjednik Predsjedništva Radovan Karadžić i članovi /sa prenesenim mandatom iz predratnog Predsjedništva bivše BiH/ Nikola Koljević i Biljana Plavšić.
On je naveo da je Skupština Srpske Republike BiH 15. septembra 1992. godine na sjednici u Bijeljini donijela odluku o promjeni imena Srpska Republika BiH u Republika Srpska.
Radovan Karadžić je bio predsjednik Republike Srpske do 19. jula 1996. godine, kada se poslednji put pojavio u javnosti, a u tom periodu je obavljao i dužnost vrhovnog komandanta oružanih snaga Republike Srpske.
Bjelica je naveo i da je na Sokocu organizovan prvi miting podrške Karadžiću i generalu Ratku Mladiću zbog raspisivanja potjernice povodom optužnice za ratne zločine, 12. februara 1996. godine.
Tom prilikom, podsjetio je, na riječi iz obraćanja akademika Ljubomira Zukovića koji je istakao da su tako digli glas protiv bjelosvetske političke mafije, a od svih mafija ta je najopasnija i najprljavija. -I zaista je dobro rekao akademik Zuković ta bjelosvjetska mafija je Radovana osudila i utamničila u Engleskoj gdje nema pravo na posjete, da čita, piše, nema pravo na jastuk, stolicu, a sa porodicom mora da priča na engleskom jeziku – zaključio je Bjelica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu