Pokazala su ovo istraživanja Centra civilnih inicijativa, koji prati rad institucija zakonodavne vlasti u BiH. Praksa pokazuje da zakone najviše krše upravo oni koji ih i donose, a da ih pri tome uopšte niko ne kažnjava, što po mišljenju analitičara predstavlja opasan politički voluntarizam.
Na manjak odgovornosti institucija vlasti u BiH i političara u više navrata su ukazivali i različiti predstavnici EU, koji često navode da domaće vlasti žele da se Evropska unija prilagodi njihovim standarima, umjesto da bude obrnuto.
Zakletva
Najsvježiji primjer kršenja vlastitih propisa imali smo ovih dana u Skupštini Kantona Sarajevo gdje je jedan od poslanika SDA napao pripadnike LGBT populacije, govoreći protiv njihovih temeljnih građanskih i ljudskih prava.
Poznato je da se poslanici prilikom polaganja zakletve, između ostalog, obavezuju da će poštovati sva građanska i ljudska prava. Međutim, na primjeru ovog poslanika vidimo da to nije tako. I kao što se taj poslanik ponaša suprotno zakletvi, tako se i nosioci zakonodavne vlasti na svim nivoima ponašaju suprotno zakletvi koju su položili i zakonoma koje usvajaju – kaže za Srpskainfo politički analitičar Slavo Kukić.
Dodaje da je takvih primjera mnogo, te da se brojni zakoni u BiH tumače kako kome odgovara.
To je Evropi postalo vrlo jasno pa stoga, po Kukićevom mišljenju, nije ni čudo što je Evropska komisija ovih dana najavila pokretanje nove inicijative za praćenje cijelog sistema vladavine prava u BiH, od agencija za provođenje zakona do sudova.
Monitoring
Uz sve drugo što u BiH treba pratiti, kako kaže Kukić, EU je shvatila da moraju uvesti i monitoring kada je u pitanju funkcionisanja pravne države.
– Poštivanje regula pravne države je jedan od najznačajnijih uslova za pridruživanje društvu evropskih naroda. Neće Evropa u svojim redovima one koji krše odredbe zakona koje sami donose, niti one koji pravnoj državi pretpostave politički voluntarizam. BiH je jednostavno postala zemaljski raj za politički voluntarizam – kategoričan je Kukić.
Slično mišljenje dijeli i Ana Lučić iz CCI, koja kaže da poštovanje pravne države nije baš imanentno našim političarima i institucijama vlasti.
– Nepridržavanje poslovničke obaveze o rokovima za usvajanje programa rada uobičajeno je za institucije u BiH, koje često stepenom svog kašnjenja u potpunosti obesmišljavaju ovaj izuzetno značajni alat – kaže Lučićeva.
Raširena pojava
Ona podsjeća da u većini poslovnika postoji obaveza da se u izradu programa rada uključuju građani i udruženja građana. Međutim, kako ističe ona, ta odredba se uglavnom zaobilazi, a prijedlozi takve vrste ignorišu. Slično je i sa obavezom odgovaranja na poslanička pitanja, u propisanom roku.
– Neusvajanje budžeta u propisanom roku kršenje je zakona. I ovo je vrlo raširena pojava u BiH, koja ukazuje na manjak odgovornosti institucija vlasti. Navedeno ukazuje na potrebu da se u odgovarajućim zakonskim i podzakonskim dokumentima individualizira odgovornost za svaki korak u procesu donošenja budžeta i uvedu sankcije za neispunjavanje ovih obaveza – ističe Lučićeva.
Ona dodaje da kršenje ustava i odluka ustavnih sudova takođe nije nesvojstveno zakonodavnim institucijama vlasti u BiH. Kao primjer navodi da još nije implementirana presuda koja se tiče konstitutivnosti srpskog naroda u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Posavskom kantonu.
Zakoni po hitnom postupku
Uglješa Vuković iz Transparensi internationala ističe da je za TI posebno sporna praksa upućivanje zakona u hitnu zakonodavnu proceduru.
– U posljednje vrijeme se veliki broj zakona upućuje u hitnu zakonsku proceduru, što potpuno otežava rad NVO, ali i građana koji bi htjeli pratiti zakonodavnu proceduru i eventualno uticati na konačni ishod. To je po nama sporna praksa, posebno ako se hitna zakonodavna procedura primjenjuje spram sistemskih zakona kao što je krivični zakon, zakon o radu i slično – navodi Vuković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu