Šef spoljnopolitičkog odjeljenja katoličke crkve nadbiskup Pol Ričard Galaher izjavio je da je Vatikan ponudio da organizuje pregovore između Ukrajine i Rusije na svojoj teritoriji. On je napomenuo da su Vatikan i papa uvijek bili otvoreni za pregovore od početka sukoba, ali da “još nije dobijen konkretan odgovor prenijeli su ukrajinski mediji.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva pozdravlja napore nekih zemalja, uključujući i Vatikan, da pomognu u rješavanju situacije u Ukrajini, ali da takvi prijedlozi nisu mogući zbog stava Kijeva.
– Znamo da određeni broj stranih zvaničnika i vlada izražava spremnost da obezbijede platformu za razgovore. Takvu političku volju, nesumnjivo, pozdravljamo. Ali u situaciji koju sada imamo de fakto i de jure od strane Ukrajine, takve platforme ne mogu biti tražene – rekao je Peskov, komentarišući inicijativu Vatikana da organizuje pregovore između Ukrajine i Rusije, prenio je Interfaks.
O mogućnosti da Vatikan posreduje pregovorima govorilo se u nekom krugovima i u kontekstu smrti bjeloruskog šefa diplomatije Vladimira Makeja. Naime, on se prije smrti sreo sa hrvatskim nadbiskupom, papinim izaslanikom u Bjelorusiji.
Međutim, poglavar Vatikana je izazvao bijes Moskve, nakon optužbi koje je uputio vojnicima iz ruskih etničkih manjina.
Papa je u intervjuu upitan zašto se činilo da nije bio voljan da eksplicitno kritikuje Rusiju i predsjednika Vladimira Putina zbog nasilja i zvjerstava počinjenih tokom devetomjesečne invazije.
On je rekao da je narod Ukrajine nastradao od strane okupacionih ruskih snaga, koje su optužene za višestruka kršenja ljudskih prava, od silovanja i mučenja do ubistva.
– Kada govorim o Ukrajini, govorim o okrutnosti jer imam mnogo informacija o okrutnosti trupa koje dolaze. Uopšteno govoreći, najokrutniji su možda oni koji su iz Rusije, ali ne slijede rusku tradiciju kao što su Čečeni, Burjati i tako dalje – rekao je on za Ameriku, istaknutu jezuitsku publikaciju u SAD.
On je rekao da radije osuđuje uopšteno, a da ne želi da imenuje nikog.
– Ponekad se trudim da ne preciziram da ne bih uvrijedio, nego da osuđujem uopšteno, iako je poznato koga osuđujem. Nije neophodno da stavljam ime i prezime – rekao je.
Burjati, etnička mongolska grupa koja živi u istočnom Sibiru, bili su među ruskim trupama koje su okupirale sela i gradove izvan Kijeva u prvim nedjeljama invazije. Etničke manjine poput Burjata često su neproporcionalno zastupljene u ruskim oružanim snagama jer im vojska nudi bjekstvo iz njihovih ekonomski depresivnih regiona.
Najnovija saznanja pokazuju da su masakre u Buči i drugim gradovima u prvim mjesecima rata počinile različite vojne jedinice, a ne jedna etnička pripadnost.
Rusi širom političkog spektra napali su papu zbog, kako su rekli, rasističkih primjedbi.
Marija Zaharova, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova, odbacila je u utorak papine komentare kao „apsurdne“ i pokušala da ga podsjeti na principe hrišćanstva.
– Željela bih da podsjetim našu katoličku braću da Biblija kaže: svi ljudi imaju jednog oca; to bi trebalo da stavi tačku na sve razgovore zasnovane na ksenofobiji, rasizmu i nacionalizmu – rekla je ona, piše britanski Telegraf.
Aleksandar Avdejev, ruski ambasador u Vatikanu, uputio je u utorak protestnu notu kako bi izrazio „ogorčenje zbog čudnih primjedbi koje se pripisuju papi Franji“. Avdejev je rekao da je Moskva ljuta zbog spominjanja „navodnih zločina ruskih snaga“ i dodao da „niko neće uspjeti da baci sumnju na jedinstvo multietničke ruske nacije“.
Antiratni aktivisti iz Burjatije bili su među najglasnijima u protestima protiv rata u Ukrajini.
– Zaista mi je žao što je papa ispao rasista: prikačio je „posebnu okrutnost“ na jednu etničku pripadnost. Da je papi zaista stalo do Ukrajine, iskoristio bi svoj ogroman uticaj i uložio istinski napor da se cijeli svijet okupi oko Ukrajine – rekla je Aleksandra Garmažapova, šef fondacije Slobodna Burjatija, u ruskoj radio emisiji u utorak.
Marija Vjuškova, direktorka istraživanja Slobodne Burjatije, koja takođe radi na katoličkom univerzitetu u Sjedinjenim Državama, rekla je da je „šokirana i tužna“ papinim primjedbama.
– Takođe mi je veoma čudno da papa Franja krivi ‘Čečene i Burjate’ za rat u Ukrajini, ali izbjegava da imenuje i okrivljuje Vladimira Putina i čini se da promoviše narativ ‘obje strane’ u vezi sa Rusijom i Ukrajinom – rekla je ona na Fejsbuku u ponedjeljak uveče.
U novim komentarima papa Franja je pokušavao da povuče granicu između onih koji slijede „rusku tradiciju“ i navodno brutalnijih Čečena i Burjata, dok su u stvari ruske trupe optužene za ratne zločine bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Iako nije bilo sasvim jasno šta je papa Franja mislio pod ljudima koji slijede „rusku tradiciju“, to bi moglo biti upućivanje na pretežno ruske pravoslavne hrišćanske korijene procijenjenih 68 odsto stanovništva.
Rusija je optužila Ukrajinu da je prekinula pregovore tako što je isključila mogućnost razgovora sa predsjednikom Vladimirom Putinom, ali Kijev je odbio ideju da ustupi bilo koji dio svoje teritorije.
Vatikan ima tradiciju da ne zauzima stranu u sukobima, vjerujući da može biti efikasniji mirotvorac sa diplomatijom iza scene. I papa Franja je pokušao da izbalansira svoju retoriku, izražavajući solidarnost sa „mučeničkim“ narodom Ukrajine, istovremeno naizgled priznajući pritužbe Kremlja protiv širenja NATO na istok.
Papa Franja često pominje Ukrajinu u svojim javnim nastupima i nekoliko puta je upozoravao da kriza rizikuje da izazove upotrebu nuklearnog oružja sa nekontrolisanim globalnim posljedicama, prenosi Blic.
Prošlog mjeseca on je prvi put direktno preklinjao Putina da zaustavi „spiralu nasilja i smrti“ u Ukrajini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu