Društvo

ZAŠTO JE NAŠ REGION TRUSNO PODRUČJE “Dobro je da često imamo VIŠE MALIH ZEMLJOTRESA”

Serija zemljotresa koji su rano jutros pogodili Albaniju, ali i region, posljedica su sučeljavanja dvije velike tektonske ploče – afriče i evro-azijske, zbog čega su u našem regionu mogući jači zemljotresi, praćeni serijom slabijih.

ZAŠTO JE NAŠ REGION TRUSNO PODRUČJE “Dobro je da često imamo VIŠE MALIH ZEMLJOTRESA”
FOTO: TWITTER/SCREENSHOT

Republika Srpska i Bosna i Hercegovina dio su Mediterana, nalaze se na Dinaridima, na velikoj evro-azijskoj tektonskoj ploči, odnosno u širem pojasu zone sučeljavanja dve velike tektonske ploče, afričke i evro-azijske. Pojas Mediterana, u stvari je pojas gdje se zemljotresi najčešće javljaju – objasnila je nedavno načelnica Odjeljenja za opservatorijsku seizmologiju Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Snježana Cvijić Amulić.

Prema njenim riječima, u svim zemljama Mediterana evidentan je viši seizmički hazard, odnosno pojava jačih zemljotresa.

Posmatrajući sve zemlje Mediterana, od Portugalije, Španije pa sve do Turske, gdje spadaju Srbija, BiH, Hrvatska, Albanija, Grčka, a pogotovo Turska, ima najjače zemljotrese i najviši seizmički hazard u pojasu Mediterana.

Zemljotresi koji su se jutros dogodili na teritoriji Albanije, ali i u BiH, upravo su na tragu predviđanja koje je Cvijić Amulić dala. Iako je Turska označena kao zemlja sa najjačim zemljotresima, potres koji se dogodio nešto sjevernije, na tragu je objašnjenja o sučeljavanju afričke i evro-azijske tektonske ploče.

Da su najugroženiji dijelovi Evrope na mjestima gdje se graniče evroazijska i afrička tektonska ploča, saglasni su i doktori Stefano Parolai i Dario Slejko iz italijanskog Centra za seizmološka istraživanja pri Nacionalnom institutu za okeanografiju i geofiziku, koji su prošle godine za Blic, kada je središnju Italijiu na proljeće 2018. godine pogodio snažan zemljotres, izjavili da bi se potresi u ovom regionu trebalo dešavati, baš kao današnji u Albaniji i BiH.

Foto: Malton Dibra/EPA
Foto: Malton Dibra/EPA

– Mape seizmičkih hazarda Evrope jasno pokazuju da su najopasnija područja koja se nalaze na granici ploča između Evrope i Afrike, to su Apenini, istočni Alpi, Dinaridi i Helenidi. Štaviše, veliki potresi se javljaju i duž oblasti zvane Helenski, odnosno Egejski luk – izjavili su oni prošle godine kada je Italiju pogodio razorni zemljotres.

Kako su dodali, snažni zemljotresi su se dešavali i desiće se opet najvjerovatnije u ovim oblastima.

– Osim Italije, koja je posebno ugrožena jer se nalazi na trusnom području, najugroženije su i zemlje na istočnoj jadranskoj obali, Grčka i Turska – rekli su italijanski stručnjaci i dodali da su u Italiji zemljotresi često smrtonosni zbog “ranjivosti postojećih zgrada”.

U Srbiji godišnje 1.000 zemljotresa

Magistar Dejan Dragojević iz Republičkog seizmološkog zavoda Srbije izjavio je ranije za Blic da se zemljotresi ne mogu predvidjeti već da se mogu “proračunati parametri kretanja tla sa određenom vjerovatnoćom prekoračenja u određenom vremenskom periodu, a koji služe za projektovanje objekata”.

– U “mirnoj” godini na teritoriji Srbije locira se oko 1.000 zemljotresa, a u slučaju jačeg, kojeg prati veći broj slabijih zemljotresa dva do tri puta više. Ovi zemljotresi su u najvećem broju manjih magnituda koje mogu da registruju instrumenti, a ljudi ih ne mogu osjetiti. Češće javljanje slabijih zemljotresa je uobičajena pojava. Recimo na jedan zemljotres magnitude 6.0 dogodi se približno 10 zemljotresa magnitude 5 i približno 100 zemljotresa magnitude 4 – rekao je on.

Amra Krehić iz Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) je za Avaz rekla da “nije loše da se češće dešavaju slabiji zemljotresi, jer se tako oslobađa seizmička energija nakupljena u zemljinoj kori”.

Foto: Malton Dibra/EPA
Foto: Malton Dibra/EPA

– Ako ne bi bilo takvih slabijih zemljotresa, mogli bi se desiti neki jači i razorniji – rekla je ona.

Što se današnjeg zemljotresa u Albaniji tiče, i naše seizmološke službe bile su u punoj pripravnosti i situaciju su pratile iz minute u minut. Inače, zemljotres u Albaniji prilično se osjetio u južnoj Srbiji, Crnoj Gori i BiH, a zbog onog koji je potom desio u BiH ljuljalo se i soliterima u Beogradu i Novom Sadu.

Kako su jutros objasnili u Republičkom seizmološkom zavodu Srbije, jutoršnji potresi u Albaniji “otišli” su u pravcu Grčke i Bosni i Hercegovini, ali i neki slabiji, dubinski u Crnoj Gori. Što se Srbije tiče, opasnosti od velikih potresa nema.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu