Prema saopštenju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, najvećem zdravstvenom riziku izložene su najosjetljivije grupe stanovništva, poput djece, trudnica, hroničnih bolesnika i starijih osoba. Institut, zajedno sa regionalnim centrima i higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja, preduzima sve potrebne mjere kako bi se spriječila pojava zaraznih bolesti.
Najćešće zarazne bolesti
Najveća je mogućnost pojave crijevnih zaraznih bolesti koje se prenose zagađenom vodom, hranom i prljavim rukama, kao što su:
zarazna žutica A,
dizenterija,
prolivi izazvani raznim mikroorganizmima,
parazitarne zarazne bolesti.
Preventivne mjere
Tokom poplava neophodno je sprovesti mjere za sprečavanje širenja zaraznih bolesti:
Održavati ličnu higijenu, naročito redovno pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada).
Voda za piće iz individualnih bunara ili izvora ne smije se piti dok se ne ispita i ne dobiju odgovarajuće preporuke.
Preporučuje se korištenje flaširane ili tretirane vode.
Vodu treba pravilno prokuvati (najmanje jedan minut ključanja), kako bi se uništile bakterije.
Higijenski neispravna voda ne smije se koristiti ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, kao ni za pripremu hrane i pravljenje leda.
Upotreba bunarske vode
Ako je bunar bio poplavljen, voda može biti zdravstveno neispravna zbog miješanja s poplavnom vodom. Da bi se utvrdila ispravnost bunarske vode:
potrebno je izvršiti laboratorijsko ispitivanje,
sprovesti asanaciju bunara (tehničko i higijensko dovođenje u ispravno stanje),
sanirati dotrajale i nehigijenske bunare kako bi se spriječilo zagađenje vode.
Mjere sanacije nakon poplava
Nakon povlačenja vode, potrebno je sprovesti sanaciju objekata i područja:
Držati se podalje od oborenih električnih vodova i prijaviti ih elektrodistribuciji.
Prijaviti oštećenja gasovoda i plinskih uređaja, ne koristiti ih dok se ne poprave.
Pregledati instalacije za dostavu plina i struje uz pomoć stručnjaka.
Od komunalnih preduzeća tražiti čišćenje septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.
Očistiti i dezinfikovati zidove i podove prostorija u koje je dospjela poplavna voda.
Baciti zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati.
Oprati i dezinfikovati odjeću, obuću i dječje igračke (najbolje ih je baciti ako su kontaminirane).
Baciti hranu koja je došla u kontakt s poplavnom vodom ili bila na temperaturi iznad 50°C više od četiri sata.
Očistiti radne površine i pribor za jelo i kuvanje.
Kontakt informacije
Građani se za dodatne informacije mogu obratiti lokalnim higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske i njegovim regionalnim centrima u Doboju, Zvorniku, Foči, Istočnom Sarajevu i Trebinju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu