Tvrde da samo tako mogu isplaćivati štete vozačima, dok odbijaju da se od premije od autoodgovornosti novac direktno uplaćuje u zdravstvo. Bitniji lim auta nego liječenje ljudi povređenih u saobraćajnim nezgodama, komentar je Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Registracija vozila u Republici Srpskoj od početka marta je skuplja za osam do devet odsto, dok FZO RS godinama pokušava da dobije dio novca koji građani uplaćuju na ime autoodgovornosti, ali je lobi osiguravajućih kuća očigledno jači.
Smanjeni doprinosi
Od 1. januara prošle godine smanjena je stopa doprinosa za zdravstvo sa 12 na 10,2 odsto, a ovi doprinosi su primarni izvor prihoda kojim se finansira zdravstvena zaštita za stanovništvo Republike Srpske. Zbog toga je Fond ZO godišnje uskraćen za oko 91,9 miliona KM.
Istovremeno se obim prava zdravstvenih osiguranika konstantno povećava, a što zahtjeva dodatan novac. Međutim, dodatni izvori finansiranja nisu obezbijeđeni.
Treba naglasiti da je prošle godine u Narodnoj skupštini RS usvojen Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS po kojem je bilo predviđeno da se za zdravstvo izdvaja pet odsto iz premije od autoodgovornosti. Taj novac je bio predviđen za troškove liječenja povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama. Međutim, taj član zakona izbrisan je u predloženoj konačnoj verziji zakona!
Upravo ovo rješenje za zdravstvenu zaštitu svojih građana imaju zemlje u okruženju, Srbija i Hrvatska.
– Inicijativa je da se 5 odsto iz premije od automobilske odgovornosti direktno izdvaja za zdravstveni sistem iz razloga što Fond u slučaju povreda u saobraćajnim nezgodama u potpunosti finansira liječenje povređenih iz redovnih prihoda. To je bilo u Nacrtu zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, pa je ta ideja povučena – kažu u Fondu ZO.
Dodatni namet ili ne?
Fond je već odavno pokrenuo inicijativu da se 5 odsto iz premije od automobilske odgovornosti direktno izdvaja za zdravstveni sistem (u prosjeku 10 КM) iz razloga što Fond u slučaju povreda u saobraćajnim nezgodama u potpunosti finansira liječenje povrijeđenih iz redovnih prihoda. Riječ je o milionskom iznosu, koji Fond godišnje zna da košta i do 10 miliona КM, u zavisnosti od godine do godine, jer Fond pored osnovnog liječenja u saobraćajnim nezgodama finansira i sve posljedice koje nastaju nakon povređivanja u saobraćajnim nezgodama poput produžene medicinske rehabilitacije, medicinska sredstava, eventualno liječenje izvan RS, lijekove i drugo.
– Napominjemo da nije riječ o dodatnom nametu za građane, nego je namjera Fonda da osiguravajuće kuće od već utvrđene premije od autoodgovornosti iznos od 5 odsto direktno uplaćuju za zdravstvenu zaštitu povrijeđenih – ističu u Fondu.
Posebno naglašavaju da se time ne bi uveo dodatni trošak za građane koji društvima za osiguranje već plaćaju ovu vrstu obaveznog osiguranja, nego samo drugačiji način izmirenja obaveza koje društva za osiguranje imaju prema Fondu.
– Kada je riječ o inicijativama za dodatne izvore prihoda za zdravstvo, kao što je javnosti poznato, bilo ih je nekoliko, ali nisu naišle na konsenzus. Podsjećamo, ranija inicijativa da opštine iz svojih budžeta izdvoje tri do pet procenata za zdravstvo nije naišla na dobru volju lokalnih zajednica. Takođe, uprkos čestoj javnoj debati oko potrebe da se dio prihoda od akciza na duvan usmjeri direktno u zdravstvene fondove, ta odluka je od institucija na nivou BiH izostala – kažu za Srpskainfo u Ministarstvu zdravlja RS.
Zdravstvena zaštita za stanovništvo u Republici Srpskoj se, kako podsjećaju, finansira primarno iz doprinosa, dok kapitalne investicije za unapređenje zdravstvene zaštite finansira Vlada Republike Srpske.
– Kako su doprinosi za zdravstveno osiguranje trenutno primarni izvor prihoda kojim se finansira zdravstvena zaštita za stanovništvo RS, uz transfere za sufinansiranje zdravstvene zaštite koji se obezbjeđuju u budžetu Republike i druge izvore manje finansijske vrijednosti, od posebne je važnosti i da se doprinosi redovno uplaćuju, na šta je i sam Fond ZO mnogo puta apelovao – poručuju iz Ministarstva.
Gdje naći novac?
Pitali smo nekoliko članova Odbora za zdravstvo u NSRS da li je vrijeme za uvođenje dodatnih izvora finansiranja zdravstvenog sistema i koji su njihovi prijedlozi.
Aleksandar Subotić, predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku u Narodnoj skupštini RS, za Srpskainfo kaže da je i kao dugogodišnji klinički doktor mišljenja da se kvalitet zdravstvenog osiguranja treba podići na viši nivo.
– U tom pravcu neophodno je povećati prihode FZO. Po mom mišljenju, to bi se moglo ostvariti kada bi se jedan procenat prihoda od akciza na duvan i alkohol preusmjerio u zdravstveni sistem. Takođe, moguće je da se napravi i diferencirana stopa PDV ili da se od postojeće stope dio indirektno vrati u zdravstveni sistem. Treći način je da rasporedimo jedan dio prihoda od osiguranja motornih vozila u Fond ZO – predlaže ovaj narodni poslanik, koji je inače hirurg u dobojskoj bolnici.
Maja Dragojević Stojić, član Odbora za zdravstvo u NSRS, a koja je internista kardiolog u prijedorskoj bolnici, za Srpskainfo kaže da bi se trebalo razmišljati o izdvajanju novca od prihoda od akciza na duvan i alkohol za liječenje pacijenata.
Kostadin Vasić, član Odbora za zdravstvo u NSRS i v.d. direktora Instituta za javno zdravstvo RS, za Srpskainfo kaže da je za početak potrebno povećati finansijsku disciplinu u smislu redovnog plaćanja doprinosa za zdravstvo.
– S obzirom da je velika kriza, ne vidim način da se obezbijede dodatni prihodi za zdravstvo. Međutim, mogao bi se preusmjeriti dio prihoda od prikupljenih akciza, i to je odličan prijedlog – navodi Vasić.
Po posljednjim statističkim podacima, ukupna potrošnja u zdravstvu u RS u 2021. godini iznosi oko 1,4 milijardi KM, od čega je u javnim zdravstvenim ustanovama oko 978,4 miliona KM, a u privatnim oko 431,8 miliona KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu