Osim spiska lijepih želja, koje su s jedne strane pred strane zvaničnike iznijeli domaći političari, i poruka „podrške“ izmjenama Izbornog zakona s druge strane, ništa novo se nije moglo čuti, a što bi ukazalo na to da su političari korak bliže dogovoru.
Najveći kamen spoticanja i dalje je na relaciji SDA – HDZ BiH, odnosno hrvatskih i bošnjačkih političara oko izbora članova Predsjedništva i delegata u domovima naroda. Nije stoga ni čudo što su razgovori najviše bili fokusirani upravo na ovaj dio Izbornog zakona.
Zvaničnici SAD i EU, koje su predvodili zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, Metju Palmer, i direktorka Evropske službe za inostrane poslove za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju, Angelina Ajhorst, prvo su se u nedelju sastali s predstavnicima SDA i HDZ BiH, te liderima opozicionih stranaka iz oba entiteta, a juče i sa članovima Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva i Predsjedništvom BiH.
Nakon sastanaka mogle su se čuti različite izjave iz kojih se dalo zaključiti da svako ima svoje viđenje šta treba mijenjati u Izbornom zakonu, ali ne i prijedlog kako približiti stavove.
Predsjednik PDP i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, Branislav Borenović, ističe da se priča vrti u krug jer i dalje postoji problem dogovora unutar Federacije BiH oko izbora bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva.
To je nešto što, kako dodaje Borenović, već godinama opterećuje političku scenu u Federaciji i oko čega će se teško postići dogovor.
On ističe da su se na sastancima s američkim i evropskim zvaničnicima mogli čuti prijedlozi da bi jedan od mogućih rješenja za bošnjačko-hrvatski problem mogao biti asimetričan izbor članova Predsjedništva.
– To znači da se dva člana Predsjedništva biraju u Parlamentu BiH ili Parlamentu FBiH, a da treći član, kao i do sada dolazi iz izborne jedinice iz Republike Srpske. Naš stav je jasan, a to je da Srpska kao izborna jedinica mora i treba da bira jednog člana Predsjedništva koji dolazi sa teritorije Srpske – kaže Borenović.
On ističe da bi ovakav način biranja članova Predsjedništva uvelo BiH u neku vrstu asimetričnog načina izbora, jer bi se jedan član direktno birao iz Srpske, a druga dva člana bi se birala indirektno kroz parlament sa poslanicima koji dolaze iz Federacije.
Borenović kaže da asimetričan način izbora nije novost u BiH jer se trenutno na isti način biraju i predsjednici entiteta. Podsjeća da se predsjednik Srpske bira direktno na izborima, dok se predsjednik FBiH bira posredno, odnosno indirektno kroz parlamentarne procedure u ovom entitetu.
Borenović je, takođe, skeptičan da bi moglo brzo doći do dogovora ističući da među političkim faktorima u FBiH postoje različita mišljenja.
– Jedan dio je za asimetričan način izbora članova Predsjedništva, drugi su protiv toga, a treći još nemaju određeni stav. Stava sam da vladajućoj koaliciji SNDS, HDZ i SDA ne odgovaraju promjene Izbornog zakona jer ne žele fer i poštene izbore. Oni očito i nameću ove teme koje se tiču političkih izmjena, a koje zahtijevaju i promjenu Ustava, izbjegavajući na taj način suštinske izmjene Izbornog zakona, koje bi dovele do fer i poštenih izbora – tvrdi Borenović.
Da posjeta stranih zvaničnika, predvođenih Palmerom i Ajhorstovom, nisu pomjerili stvari sa mrtve tačke stava je i politički analitičar Adnan Huskić, koji kaže da mu nakon svih sastanaka i pregovora uopšte nije jasno ni šta je uopšte na stolu i o čemu se raspravlja.
On ističe da prosto ne vidi da će se političari oko ičega dogovoriti. Da bi došlo do suštinske promjene Izbornog zakona, kako kaže Huskić, mora se mijenjati Ustav, a za to treba dvotrećinska većina, koje nema.
– I tu je kraj priče. To što su u BiH došli Palmer i Ajhorstova ne mijenja ništa jer nisam više siguran koliku težinu oni imaju i koliko je njihova posjeta važna. Naši političari su “sažvakali” mnogo veće igrače oko ustavnih i izbornih reformi, i na kraju ih ispljunuli, od ovih koji sada ispred SAD i EU pokušavaju da vrše pritisak na njih – ocjenjuje Huskić.
Dodaje da ne vidi da je stvoren ambijent unutar kojeg bi moglo doći do nekog ozbiljnog rada na izbornom zakonodavstvu, a onda uzročno-posljedično i na reformi Ustava.
– Bojim se da su se zapetljali kao pile u kučine i da će se tako vrtiti u krug još godinama. Dovoljno je prisjetiti se da se od 2006. godine, dakle već 15 godina, kontinuirano priča o izbornoj i ustavnoj reformi. Ne vidim uopšte više smisao te priče, ni čemu ona služi, osim da se, eto, o nečemu priča – kategoričan je Huskić.
Navodi da je jedino HDZ BiH u ovom momentu u interesu izmjena Izbornog zakona zbog izbora člana Predsjedništva BiH dok druge stranke i nemaju poseban interes, pa samim tim ni motiv da nešto mijenjaju.
Istovremeno, kako ističe Huskić, ne vidi ni neki ozbiljan pokušaj od strane međunarodne zajednice da nešto promijeni, niti ona više ima snagu, ali ni interes da nešto uradi u BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu