Branislav Zeljković, direktor IJZ RS, naglašava da ćemo, sigurno, i u narednom periodu imati visok broj novozaraženih i hospitalizovanih.
– Iskustvo iz novembra i decembra lane govori da se epidemiološka situacija ne može naglo smiriti. U narednom periodu možemo očekivati porast broja novozaraženih i onih koji će, zbog težih kliničkih slika, morati na bolničko liječenje – poručuje za Srpskainfo Zeljković.
Kakva je, trenutno, situacija u RS?
Dnevno je, u prosjeku, svaki treći testirani pozitivan na korona virus, što ukazuje na izuzetno nepovoljnu situaciju. Ilustracije radi, od 100 testiranih imamo 30 pozitivnih, od kojih će između deset i 15 odsto, ili najmanje tri osobe, zahtijevati bolničko liječenje. U pojedinim lokalnim zajednicima smo odavno prešli 50 odsto zaraženih u odnosu na broj testiranih, što znači da moramo da razmišljamo o restriktivnijim mjerama od onih koje su trenutno na snazi. Takođe, za sanaciju trenutne epidemiološke situacije treba nam najmanje četiri do pet nedjelja.
Šta u slučaju daljeg pogoršanja?
Uz dalje nepoštivanje mjera, pogoršanje se može desiti u roku par dana. Onda sve sfere života postaju ugroženije, a ne postoji nijedna od njih koja već nije dotaknuta epidemijom. Građani i subjekti moraju to da imaju na pameti, a ne da eskiviraju mjere.
Šta nam u pogledu epidemiološke situacije nosi dolazak proljeća i ljepšeg vremena?
Kad smo vani, naš imuni sistem jača, ali to ne smije da bude povod za nepoštovanja preventivnih mjera. Bolje je da su građani što više na otvorenom i na suncu, ali sa ograničenim socijalnim kontaktom. Dakle, treba da izbjegavaju okupljanja i da u kontaktu s drugima poštuju epidemiološke mjere.
Da li su se i kod nas pojavili novi sojevi virusa?
Ne možemo sa sigurnošću reći da li je prisutan neki drugi soj. Međutim, praksa pokazuje da se osobe mnogo češće javljaju doktoru, da brže razvijaju težu kliničku sliku. U ovom talasu, među njima je više mlađih ljudi, nego u prethodnom periodu. Dakle, imamo bržu transmisiju virusa, što govori u prilog tome da je, možda, prisutan britanski soj. U svakom slučaju, mjere koje su na snazi štite isto od svakog soja, samo ih treba poštivati.
U kojoj mjeri ih poštujemo?
Najveći dio građana poštuje mjere. Nažalost, neki su na svojoj koži osjetili kakve posljedice korona može da izazove, što je kod njih stvorilo veliki oprez. S druge strane, velika je nelogičnost da, i u ovako nepovoljnoj situaciji, pojedini građani i djelatnosti traže ublažavanje mjera. Da ne govorimo o tome da imamo razne teoretičare zavjere koji ne vjeruju u koronu i koji omalovažavaju mjere i svaki napor da se zaustavi širenje virusa.
Imamo i korona žurke uz muziku uživo, po 150 ljudi u jednom ugostiteljskom objektu i razne proslave uz kršenje svih mjera, istovremeno.
Posebno je frustrirajuće kad neko zbog svog uživanja u opasnost dovodi ljude oko sebe. Na taj način se u epidemiološkoj situaciji vraćamo deset koraka unazad. Ovdje je riječ o namjernom, a ne kršenju mjera iz neznanja. A kad se nekom od njih ili njihovih bližnjih desi neki ozbiljan slučaj, u pogledu teške kliničke slike ili smrtnog slučaja, onda i oni postaju svjesni opasnosti korone.
U kojem pravcu će ići najavljeni set mjera?
IJZ RS je dao zadatak predstavnicima ministarstava i zdravstvenih ustanova Srpske da razmotre uticaj trenutne epidemiološke situacije na zdravlje građana, ali i sve druge sfere života. Na osnovu toga će biti određeno u kojem pravcu treba ići sa mjerama.
Republički štab je naredio lokalnim zajednicama u kojima je pogoršana situacija da hitno preduzmu sve mjere da spreče širenje zaraze.
Štab je donio određene mjere koje su važeće za sve lokalne zajednice u RS, i to su opšte mjere. Krizni štabovi imaju pravo da ih pooštravaju. Moraju da shvate da, s ciljem zaštite zdravlja građana, za što su odgovorni, moraju proaktivno da razmišljaju.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da ovaj grad neće samostalno da uvodi restriktivnije mjere, bez koordinacije s okolnim lokalnim zajednicama.
Odgovornost svake lokalne zajednice je poznata i u ovoj priči svako ima svoje nadležnosti. Ne bih da komentarišem zašto neko uvodi ili ne uvodi mjere. Samo se nadam da su stavovi lokalnih zajednica u pogledu reagovanja ili nereagovanja na epidemiološku situaciju potkrijepljeni određenim podacima.
Stanivuković je rekao da će, ako se zatvori Banjaluka, ljudi, na primjer, otići u Prijedor da se zabavljaju.
Prelivanje zaraze između lokalnih zajednica je moguće i dešava se i zato one moraju da komuniciraju. Mi im dajemo prijedloge, a oni imaju pravo da ih usvoje ili ne usvoje.
Šta su uradili povodom toga?
Republički štab čeka izvještaj iz lokalnih zajednica koje mjere su preduzete i koje je važno uvesti da bi došlo do poboljšanja situacije. Svaka od njih je specifična, i jasno je da ne mogu sve uvesti iste mjere. Treba analizirati koje se najviše krše, ko ih krši i reagovati u tom pravcu. Nemoguće je da Republički štab propisuje mjere za svaku opštinu ili grad.
Stiče se utisak da su mjere koje donosi Republički štab kozmetičke, a da se odgovornost za uvođenje restriktivnijih prebacuje na lokalne zajednice.
U novembru, kada smo imali pikove korona virusa, na snazi smo imali iste mjere koje su dale rezultat. Međutim, došlo je do popuštanja u njihovom poštivanju. Zato krizni štabovi u lokalnim zajednicama treba da pojačaju kontrolu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu