Dodaje da je epidemiološka situacija, ipak, pod kontrolom, te da se nadziru sve pozitivne osobe i njihovi kontakti.
U proteklih par dana definitivno smo imali pogoršanje. Međutim, jako nam je bitno da kolege u HES aktivno prate sve slučajeve i pronalaze njihove kontakte. Apelujemo na građane da poštuju mjere, kako bi u narednom periodu došlo do pada broja zaraženih. Naravno da ne možemo biti zadovoljni, jer broj pozitivnih raste, ali situacije se prati i drži pod kontrolom – ističe Zeljković u intervjuu za Srpaksinfo.
Kad kažete da je situacija pod kontrolom, na šta, prvenstveno, mislite?
Na cjelokupnu situaciju. Kada se identifikuju pozitivne osobe, preduzimaju se sve mjere kako bi se što brže identifikovali i svi njihovi kontakti. Dalje se preduzimaju sve potrebne epidemiološke mjere. S druge strane, u zdravstvenim ustanovama imamo kapacitete koji nisu popunjeni. Dakle, konstantno radimo na dva fronta, kako bismo epidemiološku situaciju držali pod kontrolom.
Šta je u najvećoj mjeri dovelo do porasta broja zaraženih u Srpskoj?
Podsjetio bih da su fizička distanca, nošenje zaštitne opreme, lična higijena i dezinfekcija mjere koje, u suštini, nikada nisu prestale da važe. S druge strane, došlo je do ublažavanja određenih mjera, u pogledu puštanja u rad određenih objekata, dozvoljavanja okupljanja određenog broja ljudi na javnim površinama, ukidanja obaveze nošenja maski na otvorenom. Međutim, to u malom procentu rizika može dovesti do povećanja broja zaraženih. Naime, kada ste u zatvorenim objektima, ako se pridržavate pomenutih mjera, mali je rizik da ćete se zaraziti. Takođe, kad je došlo do ublažavanja mjera, nismo imali rapidan, nego postepen broj povećanja broja pozitivnih.
Šta je, onda, uslovilo nagli skok broja pozitivnih u RS?
Do toga je došlo s povećanjem broja importovanih slučajeva u određenim lokalnim zajednicama. Takođe, pojedine osobe koje se nisu pridržavale mjera, koje su i danas na snazi, zarazile su druge ljude. Importovani slučajevi, širenje virusa na radnom mjestu i u porodici, nepoštovanje mjera, glavni su razlozi povećanja broja novozaraženih. A najveća odgovornost je na pojedincu.
Da li situacija eventualno može da izmakne kontroli?
Teoretski, to je uvijek moguće. Zato je bitno da se preduzimaju sve mjere da do toga ne dođe. Naravno da bismo voljeli da na dnevnoj bazi imamo manje pozitivnih. Ipak, imamo daleko više oporavljenih u odnosu na trenutni broj pozitivnih, a iz izvještaja zdravstvenih ustanova vidimo da njihovi kapaciteti nisu popunjeni, što je takođe jako ohrabrujuće.
Šta nam govori činjenica da je, uprkos porastu broja pozitivnih, velika većina bez simptoma ili s blagom kliničkom slikom?
To da je pod uticajem viših temperatura i UV zračenja došlo do blagog slabljenja virulentnosti korona virusa. Pretpostavljamo da će i u narednom periodu toplo vrijeme raditi u korist epidemiološke situacije. Virus, trenutno, kod mlađih i osoba srednje životne dobi izaziva blaže simptome, ali je još rane govoriti kakva će u budućnosti biti klinička slika oboljelih. Zato i dalje moramo da budemo svjesni značaja discipline i opreza, ali ne u smislu izazivanja bespotrebnog straha, nego odgovornog ponašanja koje vodi boljoj epidemiološkoj situaciji.
S obzirom na aktuelnu situaciju, da li treba da budemo spremni da će u narednom periodu broj novozaraženih biti u porastu?
Definitivno ćemo u nekom narednom kraćem periodu imati povećan broj pozitivnih. Teško je, naime, očekivati da taj broj naglo krene da pada. Odgovornost zdravstvenog sistema jeste da građanima pruži neophodnu zaštitu, ali svaka osoba najbolje može da zaštiti sama sebe. Svojim primjerom pokazujemo kako se treba odgovorno ponašati. To je najjače oružje u borbi protiv virusa.
Gdje god da krenemo, uvijek se vraćamo na priču o odgovornom ponašanju.
Glavni faktor rizika za eventualni porast broja zaraženih jeste upravo nepridržavanje mjera. Jedna pozitivna osoba, ako se ne bude ponašala odgovorno, dovešće u opasnost veliki broj drugih, da li iz porodice, okruženja, radnog mjesta. A kad osoba poštuje izolaciju, minimalna je šansa da zarazi bilo koga.
Da li ste zadovoljni kako se građani RS trenutno ponašaju?
Od kada je počela epidemija, uglavnom se krećemo na relaciji IJZ – Vlada RS – zdravstvene ustanove, tako da nemamo potpun uvid u ponašanje građana na javnim mjestima. Međutim, primjetio sam da, nažalost, neki ljudi maske koriste kao ukras, noseći ih oko vrata ili u ruci, iako postoji tačan način kako se one upotrebljavaju. Neadekvatno korištenje povećava rizik od zaraze. Kada ste u zatvorenom, maska ništa ne znači, ako ne pokrivaju usta i nos i ako ne prijanja uz lice.
Šta biste ocijenili pohvalnim u njihovom ponašanju?
Pohvalio bih to što naši građani sve više pažnje poklanjaju ličnoj higijeni i dezinfekciji. Zamolio bih ih da i dalje tako nastave, jer je to veoma važno kad je riječ o sprečavanju širenja zaraze.
Da li možemo da očekujemo neke restriktivnije mjere?
Smatramo da su mjere koje su na snazi sasvim dovoljne u trenutnoj epidemiološkoj situaciji. U slučaju njenog drastičnog pogoršanja, naravno da će i Republički štab za vanredne situacije preduzeti određene korake, da li pooštriti određene mjere ili uvesti neki druge.
A do tada?
Nastavljamo s ovim mjerama. Pažnja se mora obratiti na javna okupljanja, porodična, te okupljanja u ugostiteljskim objektima, stanje u javnom prevozu. Sve ovo su rizične situacije.
Poenta nije u kažnjavanju
Činji se da, uprkos povećanju broja zaraženih, u RS vlada prilična opuštenost?!
Nažalost, tako je. To se dešava i u određenim poslovnim subjektima, u javnom prevozu, a slično je i kod masovnih okupljanja. I ja sam doživio da kad, na primjer, uđemo negdje, ljudi tek onda počinju da stavljaju maske. Vjerovatno zato što je ušao neko iz IJZ, a ne zbog svjesnosti da tako štite i sebe i druge. To je, u jednu ruku, i razumljivo, jer ova situacija traje više od tri mjeseca, pa je došlo određenog zasićenja.
Ipak, to povećava rizik od širenja virusa.
Naravno. Radnici u kolektivima, ljudi koji se voze autobusima, kao i oni koji se okupljaju u većim grupama na otvorenom prostoru, moraju da budu svjesni koji rizik sobom nosi nepridržavanje preventivnih mjera.
Koji je efekat kažnjavanja?
IJZ daje preporuke, a za kontrolu su zaduženi inspektori. Inspekcije stvarno rade pod velikim pritiskom i stalno apeluju na odgovorno ponašanje. Nije poenta ni u kažnjavanju, ali pojedinci to zloupotrebljavaju. A kad stigne kazna, onda se svaljuje krivica na sistem. Vjerujem da će inspekcije pojačati kontrole, kako na republičkom, tako i na nivou lokalnih zajednica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu