Sada kada se vode mnoge borbe u Harkovu, blizu granice, uskraćivanje mogućnosti Ukrajini da koristi ovo oružje protiv legitimnih vojnih ciljeva na ruskoj teritoriji im otežava odbranu – rekao je on u intervjuu za Ekonomist.
List navodi da je Stoltenbergova jasna, iako neimenovana, meta bila politika koju vodi predsjednik SAD Džozef Bajden, a kojom on određuje ciljeve koje Ukrajina može da napadne američkim naoružanjem.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nekoliko puta je uputio molbe zapadnim saveznicima za dozvolu da koristi donirano oružje na ciljevima unutar Rusije, a naročito nakon napredovanja ruskih trupa u Harkovskoj oblasti.
Rusija je 10. maja započela ofanzivu u ovom regionu, a Stoltenberg nije očekivao da udar dovede do proboja fronta.
⚡️🇺🇦 "The time has come for allies to consider whether they should lift some of the restrictions they have put on the use of weapons they have donated to Ukraine", – Stoltenberg.
❗️"Especially now when a lot of the fighting is going on in Kharkiv, close to the border, to deny… pic.twitter.com/GfT4OkdkY5
— MAKS 24 🇺🇦👀 (@Maks_NAFO_FELLA) May 24, 2024
– Oni će nastaviti da guraju i nastavljaju da dobijaju neku marginalnu poziciju, i spremni su da plate veoma visoku cijenu za ove marginalne dobitke – zaključio je Stoltenberg .
Upozorio je da se Ukrajina ipak bori i uputio kritiku na račun evropskih saveznika.
– Evropski saveznici su obećali milion artiljerijskih granata. Nismo vidjeli ništa slično tome – naglasio je Stoltenberg.
Istakao je da je ovaj potez povećao rizik od eskalacije tenzija, ali je dodao da postoji razlika između slanja oružja i obučavanja i vojnog angažovanja.
– Pružamo obuku, pružamo oružje, municiju Ukrajini, ali nećemo biti direktno uključeni sa teritorije NATO u borbene operacije iznad ili u Ukrajini. Dakle, to je druga stvar – ocijenio je Stoltenberg.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu