U tom periodu hvale se da je ostvarena kolektivna norma u Tužilaštvu BiH 152,76 odsto, dok kvalitet tužilačkih odluka, kada su u pitanju optužnice, iznosi 93,26 odsto, a kvalitet tužilačkih odluka kada su u pitanju naredbe o nesprovođenju i obustavljanju istraga iznosi 99,89 procenata.
– U Posebnom odjelu za ratne zločine u izvještajnom periodu podignuta je 21 optužnica protiv 56 lica. Optužnicama su obuhvaćena krivična djela pravne kvalifikacije zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika. Istrage u predmetima ratnih zločina su zahtjevne i dugotrajne te uključuju veliki broj osumnjičenih lica od kojih je određeni broj nedostupan pravosudnim organima BiH. Takođe, određene probleme predstavljaju svjedoci i oštećeni koji imaju prebivalište ili boravište van teritorije BiH, a ne pokazuju spremnost da svjedoče ili je njihov dolazak otežan zbog objektivnih okolnosti – navodi Tužilaštvo BiH.
Ističu da se predmeti ratnih zločina većinom dokazuju putem svjedoka.
– Određeni broj svjedoka je lošijeg zdravstvenog stanja i starije životne dobi, što utiče na njihovu spremnost da svjedoče. Zbog toga je u takvim situacijama Tužilaštvo pružalo pomoć svjedocima putem Odjela za podršku svjedocima – piše u izvještaju.
Korupcija
Za krivična djela korupcije, u 2021. je potvrđeno osam optužnica Tužilaštva BiH za devet osoba, a odbijene su im dvije optužnice.
– Na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješeno sedam istraga u odnosu na 29 lica. Pravosnažne presude su donesene u 12 predmeta protiv 16 lica, od kojih je 10 presuda protiv 12 lica osuđujućih, te dvije presude protiv četiri lica oslobađajućih – navodi Tužilaštvo BiH.
Priznaju da je i dalje relativno mali broj optužnica za koruptivna krivična djela zbog toga što „građani rijetko prijavljuju koruptivne aktivnosti sa konkretnim dokazima koji se ne mogu potvrditi u istrazi“.
– S druge strane, veliki broj anonimnih prijava predstavlja samo navode koji nisu potkrijepljeni dokazima, a veliki dio ovakvih prijava uopšte nije ni iz nadležnosti Tužilaštva BiH. Takođe, analizom sudske prakse u odnosu na krivična djela službene odgovornosti primjetno je da Sud BiH u određenim odlukama ukazuje na nedostatak dokaza za umišljaj, što dodatno otežava donošenje tužilačke odluke u pogledu optuženja. Dalje, jedan od osnovnih problema koji je prepoznat u istrazi jeste neblagovremena informacija. Ovo se posebno odnosi na koruptivna krivična djela povezana s javnim nabavkama – navodi se, između ostalog, u izvještaju Tužilaštva za prošlu godinu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu