Ovaj praznik ima duboke korijene u tradicijama i istoriji zemalja Bliskog istoka, Balkana, Kavkaza i srednje Azije.
Baklava je danas popularna širom svijeta, a njeno porijeklo je predmet različitih tumačenja. Smatra se da je nastala na području Bliskog istoka, vjerovatno u Osmanlijskom carstvu. Neki izvori navode da je baklava razvijena u Sumeru (današnji Irak), gdje su se koristili slojevi tijesta prepunjeni orasima, dok drugi tvrde da je nastala u Perziji (današnji Iran) ili Turskoj, gdje se i danas smatra nacionalnim jelom.
U Turskoj, baklava je duboko ukorijenjena u kulturi i svakodnevnoj ishrani, dok se na Balkanu, u Grčkoj, a posebno u zemljama Bliskog istoka, kao što su Sirija i Liban, smatra i simbolom gostoljubivosti.
Ako pitate naše bake, mame, tetke, ujne, baklavu nije teško napraviti. Kod nas je obično izbor za vrijeme slavlja. Ali, u suštini, baklava je složen i precizan desert. Osnovni sastojci su kore i orašasti plodovi, najčešće orasi, pistacije ili lješnici, puter, med, dok se u sirup dodaju šećer, voda i limun.
Ovaj desert se pravi tako da se nekoliko slojeva tanke kore premazuju istopljenim puterom, a između njih se stavlja smjesa sitno isjeckanih ili mljevenih oraha. Kada se složi, isječe se na dijamante ili kvadrate, zatim se peče u vrućoj rerni.
Nakon što dobije zlatno žutu boju, baklava se preliva vrućim sirupom od vode i šećera. Upravo ovaj preliv, ili kako ga ovdje zovemo agda, daje baklavi karakterističan miris i bogatstvo ukusa.
Mada je osnovna priprema slična u mnogim zemljama, svaka ima svoje varijacije i tajne u pripremi, poput vrste oraha, začina u sirupu (neki dodaju cimet ili ružinu vodicu), kao i u broju slojeva kora.
Baklava se često servira uz kafu. U Turskoj je nezaobilazan desert na svadbama, religijskim praznicima i drugim važnim porodičnim okupljanjima, dok je u Grčkoj poznata kao tradicionalni desert uz poznati “ouzo” ili rakiju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu