Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je uvoz vode od januara do kraja maja ove godine viši u odnosu na isti period lani kada je iz inostranstva stigla voda u vrijednosti 101,2 miliona maraka.
– U prvih pet mjeseci ove godine na inostrana tržišta iz BiH je plasirana prirodna i gazirana voda u vrijednosti od oko 30,1 miliona KM – navode u UIO.
U odnosu na isti period lani izvoz je znatno povećan, jer je u tom periodu plasirana voda u vrijednosti od 18,1 miliona maraka.
Tokom ove godine najviše vode na domaće tržište je stiglo iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. A podaci UIO BiH pokazuju da vodu uvozimo još Italije, Francuske, Njemačke, Egipta, Kine, pa čak Libana i drugih.
A sa druge strane kada je riječ o izvozu, BiH je svoju vodu najviše, kako za prvih pet mjeseca ove godine, tako i lani, plasirala na tržište Hrvatske.
Istraživanja pokazuju da BiH obiluje pitkom vodom i da po stanovniku ima oko 9.460 kubnih metara vode.
Istraživanja koja su sprovredana tokom prošle godine pokazuju da BiH spada u red najbogatijih zemalja vodom, sa više od 9.000 metara kubnih vode po stanovniku, te smo tako prvi u regiji i peti u Evropi. Uprkos tome, izvozi tek po neku kap.
Generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske Dragana Kokot za Srpskainfo kaže da ja je poražavajući podatak da se više vode uvozi nego izvozi.
-Kada se uzme da mi imamo zaista veliku količinu izvora zdrave, pitke i čiste vode to je poražavajuće. Sa jedne strane nema zagađenja, a sa druge strane priroda je dala toliko izvora koji se mogu koristiti u različite svrhe – rekla je Kokot.
Voda i hrana su, kako kaže, prioritet na globalnom nivou i najveća vrijednost koju jedna zemlja može da ima i da iskoristi za sebe i svoje građane.
– Izvori vode koje mi imamo mogu da se koriste i u turističke svrhe, jer imamo vode bogate mineralima – rekla je ona. Istakla je da je realnost mnogo drugačija, jer mi imamo dosta izvora koji apsolutno nemaju nikakvu infrastrukturu.
– Privredna komora Republike Srpske od 2009. godine provodi program i kampanju podizanja svijesti među građanima, da se kupuju domaći proizvodi. Naravno u tom kontekstu se promovišu proizvodi prehrabene indrustije, a tu spada idomaća voda –rekla je Kokot.
Prijeko je potrebno, kako je istakla, povećati svijest kod građana da kupuju domaće prozode.
-Sa druge strane važna je i podrška domaćim proizvođačima u smislu opreme, novih tehnoligiuja, marketinga i izalska na strana tržišta – rekla je Kokor. Dodala je da pored toga postoje određene barijere prilikom izvoza vode, jer je to proizvod koji se konzumira za ljudsku upotrebu.
– Flaširana voda prolazi detaljne analize, pa mora imati određene sertefikate za izvoz. Treba da se radi na svemu tome i da se omogući lakši izvoz i smanje barijere prilikom izvoza – zaključila je ona.
Ekonomista Marko Đogo kaže da je to čist primjer kako komparativna prednost nije konkurentska prednost.
Prosto rečeno, kako objašnjava, komparativna prednost u ekonomiji je kada vas je Bog dao za nešto, a konukrentska prednost kada ste to pretvorili na tržištu u neki proizvod koji može da nađe kupce.
-BiH ima komparativnu prednost, jer imamo mnogo izvora i voda, te smo planinska zemlja. Hvalimo se da imamo više vodopada od Francuske i Njemačke zajedno, ali kada se dođe na polje ekonimije tu smo jako tanki. Nismo u stanju da pretvorimo resurse u proizvode – rekao je Đogo.
Objasnio je da je ekonomija ipak složena stvar i da to ne znači samo nasuti vodu u česmu.
-To se mora brendirati i imati adekavatan marketing miks. Osim toga ima tu i posljedica da u ekonomiji kada neko prvi krene stiče isustvo i poziciju na tržištu, koju nije kasnije lako stići. Mnoge razvijene ekonomije su krenule prije nas – zaključio je Đogo.