Po narodnom predanju, prvi dani maja u katoličkom kalendaru posvećeni su ledenim svecima, koji su “odgovorni” za iznenadno zahlađenje u vrijeme kada se već navikavamo na prijatne proljećne temperature,
Šta su zapravo Ledeni sveci
Pojam “Ledeni sveci” dolazi iz katoličke tradicije, gdje se od 11. do 15. maja obilježavaju dani nekoliko svetaca – Mamertusa, Pankracija, Servacija, Bonifacija i Svete Sofije. Za ove dane se vjeruje da donose posljednji hladni talas proljeća, često praćen jutarnjim mrazom koji može uništiti mlade biljke.
Iako se pravoslavna crkva ne oslanja na ove datume, narod ih je prepoznao kroz dugogodišnju praksu i posmatranje prirode, te se izraz “ledeni sveci” uvukao u govor i kod nas – više kao simbol za kasne proljećne mrazeve, nego kao stvarno crkveno praznovanje, prenosi Večernji.hr.
U vrijeme “ledenih svetaca” ne mora s nužno pojaviti mraz, već je dovoljno da duvaju hladni vjetrovi koji su također česta pojava u ovo doba godine – a koji mogu biti pogubni za tikve, grah, krastavce, rajčice, paprike.
Mraz nije rijedak slučaj za ovo doba godine, pa od njega stradavaju i već procvale voćke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu