Vidovićeva je rekla da intenzivno rade analize kako bi smanjili i poresko i neporesko opterećenje privrede.
Ona je dodala da će sigurno u ovoj godini privreda biti dijelom rasterećena, a da ostaje da se vidi da li će to biti putem doprinosa ili nekog drugog oblika poreza, što će zavisiti i od pregovora sa poslodavcima.
Zaista smo opredijeljeni da rasteretimo privredu. Napravljen je registar neporeskih davanja, a sada razgovaramo da dio njih bude ukinut u ovoj godini i to će se dogoditi u veoma kratkom roku. Kada je riječ o poreskim davanjima, ići ćemo sa izmjenom Zakona o porezu na dobit čime ćemo sva ulaganja u opremu osloboditi poreza s obzirom na to da je veoma izražena tehnološka zastarjelost naše privrede. To je jedan vid smanjenja opterećenja privrede – naglasila je Vidovićeva.
Prema njenim riječima, bile bi poželjne korekcije i u oblasti indirektnih poreza, ali su oni u nadležnosti nivoa BiH gdje je vrlo teško postići sporazum.
– Nije logično da imamo istu poresku stopu za sve proizvode, odnosno za hljeb i kozmetiku ili druge luksuzne proizvode, ali nažalost nismo u prilici da to možemo dogovoriti i ne znamo šta će se dešavati u narednom periodu. To bi bio dobar mehanizam da se pomogne stanovništvu, posebno onom koje ima niže lične dohotke i koje teže živi – rekla je Vidovićeva.
Ona kaže da će paralelno sa rasterećenjem privrede raditi i na suzbijanju sive ekonomije.
– Imamo visok nivo sive ekonomije i fokus Vlade je da on bude smanjen. On se smanjuje u posljednjih nekoliko godina, ali to još nije zadovoljavajući nivo. Smanjenjem nivoa sive ekonomije mogli bismo u velikom dijelu da rasteretimo poslodavce – napomenula je Vidovićeva.
Prema njenim riječima, svako rasterećenje privrede smanjuje prihode u republički budžet i zbog toga vrše detaljne analize.
– Mi računamo da bi kao rezultat smanjenja opterećenja bila povećana privredna aktivnost tako da bismo imali širu poresku osnovicu. Moramo stvarati uslove da privreda ima povoljniji ambijent – istakla je Vidovićeva.
Govoreći o ostalim prioritetnim reformama koje su definisane u Programu ekonomskih reformi za period od 2019. do 2022. godine, Vidovićeva je naglasila da su postavljeni vrlo krupni ciljevi i da će biti veliki uspjeh ako dio njih bude ispunjen u ovom mandatu Vlade.
– Kao prvi prioritet označili smo povećanje konkurentnosti privrede što će dati potpuno novi kvalitet života u Srpskoj, uspostavljanje održivog zdravstva, koje je trenutno u velikim problemima i zbog čega već radimo analize, te efikasnog javnog sektora koji je ozbiljan problem i sve okolne zemlje ga teško rješavaju. Veoma važan cilj je i usklađivanje obrazovanja sa potrebama privrede. Na bazi Programa ekonomskih reformi napravili smo operativni plan za 2019. godinu i sve ove tačke su uključene – pojasnila je Vidovićeva.
Prema njenim riječima, u planu je i reformisanje Investiciono-razvojne banke i Garantnog fonda Republike Srpske.
– Želimo da kreditne linije za privredu budu još povoljnije i da poboljšamo upravljanje privrednim društvima i imovinom koji se nalaze u portfelju Akcijskog fonda i Fonda za restituciju. Nismo zadovoljni kako se time upravlja, moramo povećati odgovornost i reorganizovati Investiciono-razvojnu banku i Garantni fond, koristeći pozitivno iskustvo Penzijskog rezervnog fonda Republike Srpske – kaže Vidovićeva.
Ona je dodala su predvidjeli niz mjera koje bi Vlada trebala da sprovede da bi privredni rast bio veći i značajnije se odrazio na podizanje životnog standarda.
– Naš privredni rast je visok u poređenju sa privrednim rastom zemalja u okruženju i u prošloj godini je iznosio 3,6 odsto. Identična procjena je i za ovu godinu, uz mogućnost blagog povećanja do 3,7 odsto. Pozitivno je i da je spoljnotrgovinska razmjena u prošloj godini porasla 7,5 odsto i da je pokrivenost uvoza izvozom bila gotovo 72 odsto, što se nikada nije dogodilo u Srpskoj. Spoljnotrgovinski deficit je još 1,3 milijarde KM, ali to je nekada bio mnogo veći iznos – rekla je Vidovićeva.
Govoreći o finansijskoj i fiskalnoj situaciji u Srpskoj, Vidovićeva je naglasila da Republika Srpska posljednjih godina jača svoju finansijsku i fiskalnu stabilnost.
– Projektovani budžet za ovu godinu apsolutno može da izmiri sve svoje obaveze s tim da moramo voditi brigu o finansijskoj disciplini. Niko od budžetskih korisnika nije u prilici da može da probije sumu koju je dobio na raspolaganje – naglasila je Vidovićeva.
Prema njenim riječima, procjena je da će i u ovoj godini biti nastavljen rast poreskih prihoda, podsjetivši da je 2018. godine Poreska uprava naplatila oko 2,5 milijardi KM što je za 90 miliona više u odnosu na prethodnu godinu.
Vidovićeva je rekla da je prošle godine zabilježen i značajan rast prihoda od indirektnih poreza.
– Rast poreskih prihoda očekujemo i u ovoj godini, a najveći od poreza na dobit za oko deset odsto. Kod prihoda od poreza na dohodak očekujemo pad s obzirom na to da se Vlada odrekla dijela tog poreza tako što je povećala neoporezivi dio plate sa 300 na 500 KM, što u ovoj godini iznosi oko 46 miliona KM. Računamo da ćemo stabilno završiti i ovu godinu i izmiriti sve svoje obaveze – istakla je Vidovićeva.
Očekivani rast prihoda u budžetu, pojasnila je Vidovićeva, planiran je uglavnom za socijalna davanja i plate jedne kategorije budžetskih korisnika.
– Budžetom smo predvidjeli rast plata u obrazovanju i kulturi za osam odsto kako bi oni bili izjednačeni sa zaposlenima u ostalim državnim organima i za to je na nivou godine potrebno oko 25 miliona KM. Planiramo povećanje penzija za 3,8 odsto, za njih je u prošloj godini izdvojeno 1,04 milijarde, a ove godine planirano je 1,09 milijardi KM. Prošle godine su uvedena nova socijalna davanja. Imamo grant za Fond za dječiju zaštitu od 28 miliona KM za materinski dodatak, a uveli smo i davanje za borce koji imaju 65 godina, a nemaju prava na penziju i za to je planirano 1,3 miliona, dok je za žrtve terora planiran 1,1 milion KM – rekla je Vidovićeva.
Ona je podsjetila da je na osnovu sporazuma sa poslodavcima refundiranje naknada za trudničko bolovanje poslodavcima povećano na 80 odsto bruto plate, a već 2020. godine planirano je u stoodstotnom iznosu i tu odlaze značajna sredstva iz budžeta.
Govoreći o najvažnijim planiranim investicijama, Vidovićeva je naglasila da su za ovu godinu predvidjeli 368 miliona KM.
– Prioritet su zdravstvo, rekonstrukcija magistralnih puteva i izgradnja auto-puteva, a kada je riječ o privredi ulaganje u energetiku. Za jedan broj investicionih projekata već su obezbijeđeni investitori i zaokružena je finansijska konstrukcija, a za druge pronalazimo investitore. Nadamo se da ćemo pronaći kvalitetne investitore i realizovati velika ulaganja koja su za nas od najvećeg značaja, a pogotovo je veliki broj zainteresovanih za projekte “Elektroprivrede Republike Srpske” – rekla je Vidovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu