Politika

Zovko nema dilemu "Marta Kos treba da popriča sa svima u BiH, EU vrlo dobro poznaje situaciju"

Poslanik u Evropskom parlamentu, Željana Zovko za RTV Herceg-Bosnu ocijenila je kako Evropska unija dobro poznaje stanje u BiH, ali i upozorila da se međunarodni predstavnici, a posebno britanska diplomatija, ne bi smjeli miješati u političke dogovore koji pripadaju izabranim domaćim akterima.

Zovko nema dilemu "Marta Kos treba da popriča sa svima u BiH, EU vrlo dobro poznaje situaciju"
FOTO: ŽELJANA ZOVKO/YOUTUBE/SCREENSHOT

 Navela je i da je BiH potrebna federalizacija i decentralizacija.

Posebno se osvrnula na ulogu ministra spoljnih poslova Elmedina Konakovića, navodeći da pokušava izbjegavati odgovornost za aktuelnu krizu, te poručila kako je jedini izlaz iz političkog zastoja u dogovoru unutar koalicije koja je i formirala vlast.

Na Odboru Evropskog parlamenta za spoljne poslove Zovko je upozorila evropskog komesara za proširenje Martu Kos da se počne baviti krizom u BiH. Odgovarajući na pitanje je li Brisel uopšte upoznat s onim što se događa u BiH, Zovko je odgovorila potvrdno i da su predstavnici EU u BiH počeli raditi svoj posao.

– Obilaze BiH i pripremaju, koliko vidim i odgovor Evropske unije na ovu aktuelnu krizu. Martu Kos sam upozorila da direktno i kao komesarka treba otići i razgovarati sa svima onima koji su uključeni u krizu, kako bi omogućila dijalog i izlazak iz ove aktuelne krize – rekla je Zovko, podsjetivši da je i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta bio u posjeti BiH.

Pročitajte još

Zovko dodaje i da je Kosta bio izuzetno zadovoljan s pojašnjenjima i upoznavanjem o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, od strane predsjedavajuće Savjeta ministara, Borjane Krišto.

Konaković gurnuo BiH u avanturu

Zovko je nedavno, u jednom od svojih nastupa, prozvala i ministra spoljnih poslova Elmedina Konakovića, za kojeg je, između ostalog, rekla da traži pomoć od neizabranog visokog predstavnika u rješavanju aktuelne krize u BiH. On joj je odgovorio da su joj odgovarale Šmitove dluke, naročito one koje je donio u izbornoj noći 2022. godine.

Zovko je podsjetila da je Šmit učestvovao na saslušanju pred Spoljnoplitičkom odborom Evropskog parlamenta, a potom se osvrnula i na Konakovića.

– Ono što sam rekla za predsjednika stranke Narod

 i pravda, koji u ovom trenutku obavlja dužnost ministra spoljnih poslova, je upozorenje da ne obmanjuje javnost i da ne može tražiti da neko ko nije izabran, misleći na činjenicu da on nije biran od naroda, da učestvuje u političkim pregovorima – rekla je Zovko.

Međutim, ona je posebno je naglasila da OHR nije institucija kojoj se treba obratiti, niti se treba obmanjivati javnost u tome ko može donijeti koalicioni sporazum s kojim se mogu mijenjati ministri.

– Znači Konaković vrlo dobro zna na šta se odnosi, je li neko biran ili nije biran – rekla je Zovko.

Zovko je posebno naglasila i to da ne mogu ambasadori niti međunarodni službenici raditi posao za koji su birani političari u BiH, kao i predsjednici stranaka koji trebaju o tome odlučivati.

Ona kaže i da Konaković vrlo dobro zna na što je ona mislila.

– Znači, Konaković je gurnuo samu koaliciju, samu BiH u trenutku kada su trebali otpočeti pregovore u jednu političku avanturu i sada traži način kako izaći iz nje. Jedini način ide preko političkih dogovora onih koji su koaliciju i napravili, znači, to nije adresa na koju se treba obraćati – istakla je Zovko.

Poluzavisni položaj odgovora samo onima koji žive od krize

Šef misije EU u BiH, gospodin Luiđi Soreka, prije par dana je izjavio kako je postepeno ukidanje međunarodne supervizije neophodno na evropskom putu BiH.

Zovko smatra da je ukidanje OHR-a bilo oduvijek ključ i prvi i osnovni uslov za prelazak u briselsku fazu, odnosno za stvarno počinjanje pregovora sa EU, jer BiH, kako kaže Zovko, ne može misliti da će ozbiljno moći i pregovarati i ići ka tom evropskom putu, ako je i dalje u tom polusuverenom položaju.

– Ja vrlo dobro znam i kao ambasador BiH i u moje vrijeme je to bio jedan od glavnih uslova, kako bi BiH bila shvaćena ozbiljno i od strane evropskih zvaničnika i komisije koji rade na tom putu i pomažu zemljama. Onima koji znaju koliko je teško u ovim trenucima objasniti bilo šta u BiH, političarima koji su bili u stanju blokirati plan rasta od milijardu evra za zemlju koja je mogla sav taj novac iskoristiti kako bi se gradilo, kako bi se putevi završavali, kako bi se jačala i administracija, otvarala nova radna mjesta. Mislim da je neobjašnjiva ta sama činjenica da u medijima ne vidimo ni optužbe, niti pronalaženje krivca koji smatra da vlastima u BiH taj novac ne treba, da im ne treba EU, da im je ustvari taj poluzavisni položaj bitniji od svega, rekla je Zovko dodavši da takva situacija odgovara samo onima koji iznajmljuju stanove predstavnicima međunarodne zajednice u BiH te onima koji žive od proizvođenja krize.

Britanska spoljna politika nema šta tražiti na evropskom putu BiH

Zovko je kazala da Brisel, odnosno EU, dobro poznaje situaciju u BiH. Međutim, neki analitičari smatraju, naročito nakon posjete ministra spoljnih poslova Velike Britanije BiH i sastankom s “dvije Trojke”, onom koja dolazi iz FBiH, te onom iz Republike Srpske, da zapravo Britanci sada preuzimaju ključnu ulogu, onu koju je imao SAD u BiH posljednjih godina.

Napomenula je da britanska spoljna politika nema šta raditi sa evropskim putem BiH.

– Mi sa Ujedinjenim Kraljevstvom imamo otvorena pitanja koja trebamo rješavati i koja rješavamo kao Evropska unija. Ja sam i na saslušanju oko samih odnosa Ujedinjenog Kraljevstva sa EU i naglasila pitanje zabrinutosti zbog čega se ministar spoljnih poslova Velike Britanije miješa u koalicione pregovore i šalje zbunjujuće poruke. Velika Britanija je prije svega trebala potpisati bezbjednosni okvir s kojom bi sarađivala sa Evropskom unijom o ovakvim stvarima; razmjenu obavještajnih podataka i saradnju u spoljno-političkim odnosima. Mi imamo s njima i neriješeno pitanje kvota i ulova ribe. Imamo još uvijek probleme s trgovinom – navela je Zovko i dodala da nije njihovo da se miješaju ni u kakve koalicije.

Smatra da Britanci ovdje sebi traže neki prostor, pošto još uvijek djeluju u okviru Savjeta za implementaciju mira.

– Zbog toga, iznad svega govorim i tražim da se evropska administracija snažnije angažaje i da im kaže i pošalje poruku da im nije tu mjesto, jer je to prije svega pitanje za predstavnike EU koji imaju zemlju kandidata sa kojom trebaju što snažnije razgovarati, kako izaći iz ove aktuelne krize i kako što prije BiH da ide ka EU – istakla je Zovko.

Marfi je prošlost, BiH mora biti federalizovana i decentralizovana

Bivši američki ambasador u BiH, Majkl Marfi pisao je autorski tekst za medije u kojem je, između ostalog poručio da je federalizacija trojanski konj za treći entitet.

Zovko je kazala da je vidjela taj članak.

Marfi je prošlost. Ja idem u Dejton kao predstavnica Evropskog parlamenta i biću u službenom programu samog skupa (povodom 30 godina potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma). On će biti na nekim forumima, koji su organizacijski potpomognuti od strane dijaspore. Politika koju on zagovarao u BiH je politika Bajdenove administracije. Mi vidimo da je u SAD-u došla nova administracija koja je protiv centralizma Vašngtona bila, i protiv intervencija u drugim zemljama koje je često znala raditi Bajdenova administracija, uključujući Marfija. To je jedan pristup potpuno suprotan onome što Tramp i njegova administracija želi. Mi želimo poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali prije svega evropsku BiH sa evropskim principima koje prepoznaje EP, ostvare na onaj način na koji i trebaju, navela je Zovko.

Zovko je dodala da BiH mora biti decentralizovana i federalizovana, gdje će svaka opština, svaki grad, svaki čovjek, i svaka zajednica imati interesa da tu zemlju učini što prosperitetnijom i bogatijom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu