Najviše oboljelih je u Tuzli, Lukavcu i Gradačcu, a ova vrsta teškog oblika oboljenja sve češće pogađa mlađu populaciju, što predstavlja znak za uzbunu.
Načelnik Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli Suvad Dedić za klix.ba kaže da je od 2014. do danas u TK zabilježen kontinuiran porast oboljelih od karcinoma pluća, a najviše dominiraju pacijenti iz Tuzle, Lukavca i Gradačca.
Zagađenje unutrašnje i vanjske okoline ostavlja štetne posljedice po respiratorni sistem. Zbog toga imamo čestu pojavu pogoršanja hroničnosti plućnih bolesti, posebno astme, a vjerovatno i karcinoma zbog dugotrajne izložesti štetnim česticama i gasovima – kaže Dedić.
Više od 280 oboljelih za godinu dana
U prošloj godini u tuzlanskom kliničkom centru prijavljeno je više od 280 osoba kod kojih je dijagnostikovan karcinom pluća.
– Najveći problem je što su oni uglavnom došli vrlo kasno, kada hiruški tretman nije bio moguć. Mogli smo ići samo na liječenje hemoterapijom i radijacionom terapijom – ističe Dedić.
Karcinom pluća predstavlja vodeći uzrok smrti u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, a među osnovnim simptomima vezanim za nastanak ove bolesti navode se kašalj i iskašljavanje, zatim bolovi u grudnom košu, otežano disanje, gušenje, opšta slabost, malaksalost i gubitak tjelesne težine.
– Nas zabrinjava to što od 2014. imamo povećanje oboljelih od karcinoma pluća. U ranijim godinama uglavnom je bilo riječi o muškacima, starije dobne skupine, preko 65 godina, ali novija istraživanja pokazuju da sve češće od karcinoma pluća obolijevaju mlađi od 40 godina – kaže Dedić.
Stručnjaci u tuzlanskoj bolnici zabilježili su i povećanje oboljelih od opstruktivne plućne bolesti, pneumonije, odnosno upale pluća, astme te upale gornjih disajnih puteva.
– Na svu našu sreću tuberkoloza je u padu počevši od 2009. godine, a incidenca je svedena na 40 novih slučajeva u toku jedne godine – navodi Dedić.
On kaže da je u spektru oboljenja disajnih puteva najvažnija primarna prevencija, odnosno uklanjanje iz zagađene okoline.
– U periodu prisustva štetnih čestica i gasova u našoj sredini dobro bi bilo vrijeme provoditi na planini. Međutim, ako smo tu, vrijeme u vanjskom okruženju ne trebamo provoditi u ranim i kasnim satima kada su kotlovnice aktivne i saobraćaj najgušći. Takođe, potrebno je nošenje zaštitnih maski. Prevashodno moramo razmišljati i o prekidu pušenja jer ono drži u sjeni sve druge faktore rizika kada su u pitanju respiratorna oboljenja – ističe Dedić.
Statistički podaci govore da je do povećanja broja oboljelih došlo na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.
Prof. dr. Mirko Stanetić iz Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske za Klix.ba je kazao da je stanje u oba entiteta podjednako složeno.
– Primjetan je broj oboljelih koji raste. Jedan dio je posljedica uznapredovale dijagnostike te sve češće otkrivamo nove bolesnike, ali tu su i faktori zagađenja vazduha, prekomjernog pušenja, stresa i slično. Ovo nije trend samo u RS ili FBiH, već i u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji, odnosno svim zemljama gdje nikada nije ni započeta valjana kampanja borbe protiv pušenja – kaže Stanetić.
BiH mora ući u program rane detekcije karcinoma pluća
U narednom periodu BiH će morati ući u program rane detekcije karcinoma pluća s niskodoznim CT aparatima.
– CT je danas najdostupnija pretraga koja postoji, samo je stvar organizacije i željenja. U nabavci ovih aparata očekujemo podršku političara i nadamo se da će se barem na ovom pitanju složiti, jer kada bismo otkrivali karcinome pluća u ranoj fazi mogli bismo govoriti o izliječenju – navodi Stanetić.
Ranom dijagnostikom bi se postiglo i smanjenje troškova liječenja pacijenata koji su, prema Stanetićevim riječima, u ovom trenutku ogromni, a opterećavaju zdravstvene fondove, bolnice, ali i porodice pacijenata.
Kada je riječ o bolničkom tretmanu pacijenata kod kojih je dijagnostikovan karcinom pluća, ovaj banjalučki stručnjak zagovara ideju da oni u bolničkim krevetima provode što je moguće kraći vremenski period.
– Suština je da bolesnik bude u bolnici samo onoliko vremena koliko je za to zaista potrebno, a da ostali period provodi sa svojim najmilijim. Kada je u pitanju liječenje, zagovaram da se pacijenti u bolnici zadržavaju jedan do dva dana, a da ostalo vrijeme pod nadzorom i uz edukovanu porodicu ipak provode kod kuće – nastavlja Stanetić.
Prevenciji karcinoma pluća posebna pažnja je posvećena i u okviru Sedmog simpozija “Plućne bolesti” koji je u Tuzli organizovala Klinika za plućne bolesti s Udruženjem za respiratornu medicinu, Ljekarskom komorom TK i Komorom zdravstvenih tehničara TK.
Cilj simpozija je predstaviti problematiku dijagnostike i liječenja bolesti pluća, danas važnog i velikog zdravstvenog, socijalnog i ekonomskog problema te upoznati učesnike sa smjernicama savremenog načina liječenja.
Ovaj skup je okupio eminentne stručnjake iz porodične medicine, specijaliste i specijalizante pulmologije, piše klix.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu