Rođen je 2. aprila 1725. u Veneciji, a za svoje 73 godine, koliko je poživio, nema čime se nije bavio.
Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog vremena, avanturista, sveštenik, muzičar, vojnik, špijun, diplomata, u mlađim danima slobodni zidar i pisac koji se često nalazio u središtu skandala koji su u pravilu bili vezani uz žene.
Vodio je nemiran život i bolovao od bezbrojnih seksualno prenosivih bolesti, vjerovatno i od gonoreje i sifilisa. Na svakom poslu su ga pratili skandali, a u policiji je imao dosije zbog svađa na javnim mjestima, tuča i vrijeđanja crkve.
Možda najveći dar čuvenog Venecijanca bio je u tome što je umio da se “proda”. U autobiografiji, na 3.682 strane, uvlači čitaoce u opširnu priču i uspijeva da pridobije njihove simpatije i pored nekoliko neoprostivih postupaka. Između ostalog, prisilio je seljanku na seks i spavao s djevojkom za koju je najvjerovatnije znao da mu je ćerka!
Nakon što ga je jedna djevojka optužila za silovanje, morao je da napusti Veneciju i posao advokatskog pomoćnika. U memoarima Kazanova piše da ju je metlom “naučio pameti” jer je odbila da spava s njim, iako joj je on platio usluge. Kasnije je oslobođen u nedostatku dokaza, ali je tada već napustio grad.
Nije mnogo znao o seksualnoj zaštiti – što nije bilo neuobičajeno u to vrijeme, ali je možda bilo iznenađujuće za nekoga ko je spavao s najmanje 132 žene, uključujući i najmanje jednu kaluđericu.
Umjesto da koristi kondome, koji su bili dostupni, Kazanova se oslanjao na vidljive simptome svojih partnerki, zbog čega je gotovo godinu dana bio seksualno nemoćan, ali i začeo osmoro nezakonite djece.
Posljednje godine Kazanova je proveo kao izgnanik, dosađivao se i bio je nezadovoljan svojim životom. Nosio se mišlju i da se ubije, ali je umjesto toga odlučio da napiše memoare. Na kraju, ostaje nejasno da li se pokajao zbog svojih postupaka, ali je ipak upozorio: “Iako ne žalim zbog svojih ljubavnih avantura, nikako ne želim da moj primjer posluži za zloupotrebu žena kojima toliko toga dugujem”.
Umro je na današnji dan, 4. juna 1798. u Duhcovu (danas Češka).
Ostali događaji na današnji dan
1783. – Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje prvi put javno demonstrirali letenje balonom napunjenim zagrijanim vazduhom;
1859. – Rođen srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju;
1884. – Rođen srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se djelima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje svijeta;
1920. – U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante poslije Prvog svjetskog rata potpisale mirovni ugovor s poraženom Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je u okviru Austro-Ugarske nasilno držala. Čehoslovačkoj su pripale Slovačka i karpatska Ukrajina, Rumuniji Transilvanija i istočni Banat, a Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca – Slavonija, Srem, Hrvatska, Međumurje, Prekomurje, dijelovi Baranje, Banata i veći dio Bačke;
1941. – Umro bivši njemački car i pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi Viktor Albert, tvorac politike prodora na istok i izazivač niza vojno-diplomatskih kriza, uključujući objavu rata Srbiji 1914, čime je postao neizbježan Prvi svjetski rat;
1946. – General Huan Peron prvi put izabran za predsjednika Argentine;
1971. – Umro mađarski filozof Đerđ Lukač, protagonista “zapadnog marksizma”;
1993. – Savjet bezbjednosti UN rezolucijom proglasio Sarajevo, Goražde, Tuzlu, Bihać, Srebrenicu i Žepu za zaštićene zone u Bosni i Hercegovini;
2008. – Predsjedništvo BiH donijelo odluke o prihvatanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i o stupanju na snagu Privremenog sporazuma.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu