Kultura

Jasna Đurović o odnosu prema kulturi u državi: Umjetnost je svugdje na cijeni više nego nas

Moja borba za kulturu je neprekidna, nekad mi se čini da je to Sizifov posao, ali nikad nisam odustala od te borbe.

Jasna Đurović o odnosu prema kulturi u državi: Umjetnost je svugdje na cijeni više nego nas
FOTO: PRIVATNA ARHIVA

Reči su banjalučke pijanistkinje i muzičkog pedagoga Jasne Đurović, koja je podijelila svoje viđenje odnosa vlasti prema kulturi i umjetnosti u državi. Kako kaže, umjetnost je danas na margini, a pandemija je dodatno otežala situaciju.

Recite nam više o tome kako Vi gledate na odnos vlasti prema umjetnosti ?

Moj stav kao pojednica u vezi odnosa aktuelne vlasti prema kulturi i umjetnosti je da bi vlast, kako na nivou lokalne zajednice, tako i na nivou resornih ministarstava, morala mnogo vise pažnje da posveti razvoju, prije svega kulturološke svijesti. To znači da svaki građanin mora da bude edukovan u tom smislu, da mu koncerti umjetničke muzike predstavljaju jedan vid kulturnog uzdizanja, da uživaju na tim koncertima. S druge strane, smatram da su radnici iz kulture jos uvijek marginalizovani do te mjere da vode borbu za preživljavanje, a svi su fakultetski obrazovani i nose status akademskih građana. Profesori iz muzičkih škola uglavnom nastupaju besplatno, što je priznaćete, zaista poražavajuće. Baš zbog toga sam u nekoliko navrata javno davala prijedloge da se radnici iz oblasti kulture motivišu, nagrade, jer kultura i umjetnost predstavljaju stub svakog civilizovanog društva. Današnja vlast ne čini ništa da bi poboljšala status umjetnika u Republici Srpskoj.

Kako je biti umjetnik u današnje vrijeme kada se kultura nalazi na margini?

Danas je veoma teško biti umjetnik, sa jedne strane jer ste permanentno na margini i aktuelna vlast slabo ulaže u kulturu i umjetnost, a sa druge strane, mi bez obzira na taj maćehinski odnos vlasti uspijevamo da privučemo pažnju javnosti svojim nastupima. Nedavno sam sa svojim kolegom iz Beograda, pijanistom Borkom Milojkovićem održala resital u Banskom dvoru. Žao nam je što predstavnici lokalne zajednice i Gradske uprave nisu prisustvovali koncertu, iako su bili pozvani. Umjetnik se onda u tom momentu osjeća odbačeno. U sred pandemije i pooštrenih mjera, svirali smo i u Kulturnom centru Beograda, dobivši sjajne kritike tamnošnje publike i javnosti, jer promovišemo kulturu i umjetnost i saradnju dva grada u ovim teškim vremenima.

Kako se umjetnost cijeni u drugim zemljama Evrope i svjeta i kako to izgeda u poređenju sa kulturom kod nas?

Umjetnost je svugdje na cijeni osim kod nas. Kod nas je postala veoma ružna i ponižavajuća praksa za sve umjetnike da se podrazumijeva da treba da sviraju besplatno. Vlasti svih država u Evropi ulažu u kulturu, pa je kultura veoma cijenjena. Mi smo u ogromnom zaostatku upravo zbog odnosa države. Imamo itekako kvalitetne umjetnike, višestruko nagrađivane učenike srednjih i osnovnih muzičkih škola, koje niko sada za Dan grada nije ni spomenuo, a kamoli njihove profesore. To je za sve nas poražavajuća činjenica. Iskreno mi je žao što je to tako i što do ljudi koji su na vlasti u Republici Srpskoj ne dopire ova problematika ili ih nije briga.

Koji je Vaš prijedlog danšnjim vlastima i poruka kako poboljšati status svih radnika u kulturi i umjetnosti u Republici Srpskoj?

Moja poruka današnjim vlastima je da naprave strateški plan za razvoj kulture i umjetnosti, da je dignu iz pepela i sklone sa margine, a u tome im mogu pomoći samo stručnjaci iz ove oblasti, ne tamo neki iz drugih struka, koji se ne razumiju u ovu problematiku. Vlast treba i mora da ima više sluha za radnike u kulturi, da ih podržava i stimuliše na razne načine.

Recite nam više o položaju mladih umjetnika i kako njima pomoći kako bi i njihov rad bio prepoznat i cijenjen?

U muzičkim školama je praksa da učenici odlaze na razna muzička takmičenja. Ta djeca iz godine u godinu donose ovom gradu i državi mnogobrojne međunarodne nagrade i priznanja, gdje ih ocjenjuju svjetski priznati umjetnici. Tu djecu bi Grad Banjaluka i Gradska uprava trebali da stipendiraju i pruže im besplatna studiranja i usavršavanja u ovoj oblasti.

Pandemija otežala situaciju

Pandemija već godinu dana koči svaku umjetnicku aktivnost. Mnogi umjetnici širom svijeta drže onlajn koncerte ili koncerte u praznim dvoranama, što je za jednog umjetnika teško. Sve oblasti u društvu ispaštaju zbog pandemije pa i umjetnici. Dosta je tužno doći na pozornicu, sjesti za klavir i svirati polupraznoj dvorani. Ovaj osjećaj može da razumije samo onaj ko se bavi muzikom. Iskreno se nadam da će i pandemiji uskoro kraj i da ćemo se vratiti našim uobičajenim stvarima, koncertima, izložbama, prestavama u pozorištu. To nam svima nedostaje.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu