U okviru redovne analize izvještaja o bezbjednosti Astra Zenekine vakcine Vakzevria, Odbor za bezbjednost Evropske agencije za lijekove (EMA) analizira podatke koje je kompanija dobila o slučajevima Gilen-Bareovog sindroma.
Pojačana pažnja regulatora na ovo rijetko imunološko stanje postavlja nova pitanja o potencijalnim neželjenim efektima vakcina protiv virusa korona nakon što je prošlog mjeseca utvrđeno da su vakcine kompanija Astra Zeneka i DŽonson i DŽonson možda prouzrokovali vrlo rijetke slučajeve zgrušavanja krvi.
Iako je EMA tvrdila da su koristi od ovog anglo-švedskog proizvođača jeftinih i lako prenosivih vakcina u borbi protiv smrtonosne pandemije veće od bilo kakvih rizika, nekoliko evropskih zemalja ograničilo je upotrebu na starije starosne grupe ili je potpuno obustavilo upotrebu.
EMA je saopštila da je Gilen-Bareov identifikovan kao mogući neželjeni efekat koji treba posebno nadgledati tokom procesa uslovnog odobravanja vakcine, dodajući da su od “Astra Zeneke” zatraženi detaljni podaci o takvim slučajevima.
Gilen-Bareov sindrom je rijetko neurološko stanje u kojem imunološki sistem tijela napada zaštitni sloj na nervnim vlaknima. Većina slučajeva uslijedi nakon bakterijske ili virusne infekcije.
Ovaj poremećaj je i u prošlosti bio povezan sa vakcinacijama – naročito sa kampanjom vakcinacije tokom epidemije svinjskog gripa u SAD 1976. godine, a decenijama kasnije i sa vakcinom koja se koristila tokom pandemije gripa H1N1 2009. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu