Bajden je takođe bio oštar prema nekim od omiljenih svjetskih lidera Donalda Trampa. Bivši američki predsjednik je pozvao brazilskog kolegu Žaira Bolsonara u Mar-a-Lago, šalio se sa poljskim predsednikom Andžejem Dudom o izgradnji “tvrđave Tramp“ za smeštaj američkih snaga povučenih iz savezničke Njemačke, i obasipao laskanjem i poklonima sjevernokorejskog Кim Džong Una, prenosi Blic.
Bajden sa njima nije odmakao dalje od kratkog telefonskog razgovora.
Brojni svjetski moćnici i nacionalisti koji su imali prijateljski odnos prema Trampu i profitirali od njegove spoljne politike “Amerika na prvom mjestu“ na štetu njenih tradicionalnih saveznika, sada su se našli u izuzetno nepovoljnoj situaciji.
Ignorisanje je strategija u skladu sa Bajdenovim obećanjem da neće “maziti” diktatore ili maltretirati američke saveznike. Lideri na obe strane te podele sada moraju da se prilagođavaju.
Bajden je čekao nekoliko nedjelja prije nego što je pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, što je simbolična poruka za demokratskog lidera koji se hvalio brzim “pristupom” Trampu. Tramp je posjetio Izrael i Saudijsku Arabiju na prvom prekomorskom putovanju kao predsednik, a Bajden će sljedećeg mjeseca posjetiti Britaniju i Belgiju.
Bajden je do sada održao 29 telefonskih razovora sa liderima. Nijedan od njih nije bio sa liderima Mađarske, Egipta i Filipina, za koje je Tramp imao samo riječi hvale.
Strategija nove administracije je obnova temeljnih saveza kao što su oni sa Južnom Кorejom i Japanom, za koje je Sjeverna Кoreja pretnja. Drugi korak te strategije je povezivanje sa saveznicima radi suočavanja sa onim što je Bajden identifikovao kao rastuće pretnje Кine i Rusije, prenosi “Vašington post”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsednik Si Đinping bili su prvi lideri koje je Bajden pozvao.
U svom obraćanju Kongresu 28. aprila, Bajden je rivalstvo između Amerike i istočnih sila formulisao trku za “pobjedu u 21. veku“ i priliku da se pokaže da je demokratija bolji sistem od bilo koje autoritarne alternative.
Veliki izuzetak je vjerska autokratija u Iranu, gdje Bajdenovi izaslanici nude ukidanje nekih sankcija ako Teheran ponovo zauzda svoj nuklearni program i poštuje međunarodni nuklearni sporazum iz 2015. godine.
Bajden je, za razliku od Trampa, obezličio odnose sa autoritarnim vođama, spustivši ih na nivo hladne distance i oslonio se na saradnike da obave veći dio posla. Autokrate koje su izgradile veze sa Trampom navikle su na direktan kontakt sa njim i to im se sviđalo.
Trampov impuls je bio da se uskladi sa bilo kojim liderom čija je nacionalistička politika odgovarala njegovim vlastitim, poput Bolsonara ili Dude, koji su zauzvrat nastojali da politički profitiraju od Trampove “milosti”. Još se ne zna kako će oni reagovati na Bajdenovu ravnodušnost, iako se čini da se Bolsonaro, koji je sebe nazvaivao “tropskim Trampom”, trudi da očuva dobre odnose.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu