Politika

Previše se pričalo o reformi, a MALO URADILO: Ništa od izmjena, stari zakon čeka nove izbore

Mala izlasnost građana na izbore već odavno potvrđuje demografski krah BiH, a takav trend bi se mogao i nastaviti ukoliko ne dođe do dugo najavljivane izmjene Izbornog zakona.

Previše se pričalo o reformi, a MALO URADILO: Ništa od izmjena, stari zakon čeka nove izbore
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Ipak, sudeći po trenutnoj političkoj klimi u BiH, šansa za to je minimalna. Izbori se bliže, vremena je sve manje, a samim tim, manje su i mogućnosti da se uvedu neke značajnije promjene, što je nedavno potvrdio i predsjednik Centralne izborne komisije, Željko Bakalar.

Međutim, ukoliko se to i obistini, ne bi baš sve bilo izgubljeno, smatra delegat SNSD u Domu naroda BiH, Lazar Prodanović.

Lazar Prodanović
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Prema njegovim riječima, bolja organizacija izbora bi mogla spasiti situaciju, a tu, prije svega, misli na veću kontrolu političkih subjekata na biračkim mjestima.

– Takođe, pod boljom organizacijom i promjenama koje bi mogle poboljšati sam izborni proces, mislim i na eliminisanje fiktivnih političkih subjekata, odnosno onih  koji se prijave, a nisu uopšte registrovani, ali i na proces glasanja građana registrovanih putem pošte. Uz takve promjene bi došlo do znatnog eliminisanja nepravilnosti izbornog procesa – smatra Prodanović.

On dodaje da uvek postoji potreba za poboljšanjima i promenama, čak i kod najboljih zakona.

– Ja se nadam da će doći do nekih rješenja koja bi poboljšala izborno zakonodavstvo. To bi, pored toga što bi bilo u interesu građana, bilo u interesu i svih političkih stranaka, jer bi na taj način birani najkvalitetniji kandidati. Konačno, to bi bilo i u interesu ukupnog stanja u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj – zaključio je on za Srpskainfo.

S druge strane, član Predsjedništva SDS, Mladen Bosić smatra da će, ukoliko ne dođe do određenih izmjrna Izbornog zakona, legitimitet izabranih i dalje biti problematičan, što će još više produbiti nepovjerenje građana u izborni proces, a ujedno uticati i na njihovu izlasnost.

Mladen Bosić SDS
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Mladen Bosić

– Građani nemaju povjerenja ni u mnogo drugih institucija koje bi trebalo da rade posao za njih, a rade u interesu pojedinaca ili političkih elita – smatra Bosić, dodajući da mnogi politički subjekti, iako tvrde suprotno, zapravo ne priželjkuju izmjenu Izbornog zakona.

Pročitajte još

– U posljednjih nekoliko godina se preko Parlamenta BiH pokušavalo doći do izmjene Zakona u smislu kontrole izbora, ali to nije odgovaralo pojedinim političkim faktorima. Da budem precizniji – onima koji su dugo na vlasti. Ukoliko ne budu naterani da prihvate provođenje mjera za regularnost izbora, teško da će doći do neke promjene. Evidentno je da im se teško odreći načina koji su koristili do sada da nelegalno dođu do vlasti. Ja sam učestvovao u najmanje tri, četiri situacije kada je neko u tom smislu pokretao parlamentarne procedure, ali je uvek nailazio na zid  i uvijek su protiv takve promjene glasali upravo SNSD i HDZ, a SDA prema svojim procjenama koliko bi im glasanje protiv moglo naškoditi u političkom smislu, odnosno, nekad ovako, nekad onako. Očigledno je da je uvijek postojao dogovor ljudi na vlasti da se ono što im omogućava nelegalno prikupljanje glasova, ne dira – kategoričan je Bosić.

Bivši član Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić pozvao se na nedavno provedeno javno ispitivanje, prilikom kojeg je sedam od deset ispitanika reklo da ne vjeruje u izborni proces, što je, prema njegovim riječima, alarm za vraćanje integriteta, kredibiliteta i verodostojnosti izbornom procesu i izbornim rezultatima.

Vehid Šehić
FOTO: O KANAL/YOUTUBE/SCREENSHOT

– To je jedino moguće uvođenjem izmjena, gdje, prije svega, mislim na smanjivanje ljudskog faktora u izbornom procesu, jer smo svedoci da nesavjesni i neodgovorni članovi biračkih odbora vrlo često zloupotrebljavaju svoju poziciju, odnosno da rade u korist političkih stranaka koje su ih imenovale. Takve izmjene bi sačuvale integritet izbornog procesa, a siguran sam da bi, samim tim, povećale izlasnost građana. Svjedoci smo i falsifikovanja potpisa, lica koja nisu uopšte nisu izašli na izbore, pa se  plašim da ćemo bez izmjena i dalje imati izlasnost kao što imamo i sve ono što ugrožava i kontaminira sam izborni proces – smatra Šehić.

Ipak, koliko god da su ozbiljnije izmene nasušna potreba, smatra da je ponestalo vremena da zažive do oktobra iduće godine.

– Mislim da je za neke nove tehnologije, naročito uvođenje skenera, sada kasno. Međutim, treba se sve uraditi da na sledećim lokalnim izborima imamo i skenere koji bi automatski utvrđivali rezultate izbora, a u ovoj fazi uvesti možda biometrijsku ili elektronsku registraciju birača kako bismo spriječili da jedan birač glasa za više lica.Takođe, bilo bi dobro pooštriti i sankcije za neodgovorne i nesavesne članove biračkih odbora koje su sada minimalne, i to na bar 3.000 KM, jer će možda takva rigorozna kazna kod njih stvoriti odlučnost da se ne isplati falsifikovati u korist onih koji će, opet, zahvaljujući izbornim prevarama, steći desetine ili stotine hiljada KM – kaže Šehić i dodaje da je u Bosni i Hercegovini jednoumlje ugrozilo demokratiju.

-Ipak, nadam se da se kod svih, pa čak i kod političkih stranaka, javlja ta odlučnost da se nešto mora uraditi kako bi se spriječile prevare. Samo reforma izbornog sistema može uticati na izlasnost građana – zaključio je on.

Bojkot ili ne?

Nakon što je HDZ najavio mogući bojkot izbora, tu mogućnost nije isključio ni lider SNSD i član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, rekavši da postoji bojkota izbora ukoliko se stranci budu miješali u taj proces. Međutim, u opozicionim partijama se oštro protive tome i govore da će izbori, na kojima će doći do promjene vlasti, biti održani. Ipak, obje struje su saglasne u jednom – do određenih izmjena mora doći, a tu, prije svega, misle na ukidanje prakse glasanja “u vrećama”.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu