Magazin

Danas je Svjetski dan pčela, evo kako im možemo pomoći

Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi prepoznala je važnost pčela u ekosistemu, te je 20. maj službeno proglašen Svjetskim danom pčela.

Danas je Svjetski dan pčela, evo kako im možemo pomoći
FOTO: FRANCK

Njihova važnost ogleda se u tome što su nezaobilazna karika u oprašivanju oko 75% prehrambenih proizvoda, pa poljoprivreda cijelog svijeta ovisi upravo o njima.

Kako bi se stvorili idealni uslovi za hranu pčelama, Franck je predstavio Beestro – posudu za sadnju medonosnog cvijeća. U nju samo treba dodati zemlju, posijati sjeme, zaliti s malo vode, te je staviti na mjesto sa dovoljno svjetlosti. Kako bi taj proces bio lakši i jednostavniji Franck je uz pomoć ambasadorke projekta doc.dr.sc. Lejle Biber snimio i serijal edukativnih videa o pčelama i o samoj sadnji.

Uz podršku Saveza pčelara Federacije BiH i Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, Franck je predstavio Franck Beestro kako bi pomogao u zaštiti ugroženih pčelinjih zajednica, podigao svijest o važnosti pčela za život na Zemlji, te svoje potrošače i širu javnost podstakao da daju svoj doprinos u očuvanju prirodnih resursa i zaštiti ovih dragocjenih oprašivača. Upravo je Svjetski dan pčela idealan povod i motiv da se već danas krene s promjenama na bolje.

FOTO: FRANCK
FOTO: FRANCK

Franck Beestro je limena posuda za sadnju medonosnog cvijeća, koje pčelama osigurava prijeko potrebnu hranu. U njoj se nalaze dvije kutije Franck čaja, te sjeme medonosnog cvijeća i začina kao što su inkarnatka, boražina, bijela djetelina i facelija, koje se mogu posaditi u tu posudu i postaviti na balkon, prozor, terasu ili u vrt. Time se tokom sezone cvjetanja može osigurati dovoljno hrane za desetke pčela.

Osim limene posude, na Franck webshopu dostupno je i limitirano, keramičko izdanje Franck Beestro posude s pažljivo izrađenim i ručno obojenim detaljima.

FOTO: FRANCK
FOTO: FRANCK

Jeste li znali da…

– U pčelinjoj koloniji (zajednici) postoje tri vrste pčela: matica, radnice (radilice) i trutovi

– Jedna pčelinja zajednica se sastoji od 20.000 do 80.000 radilica, nekoliko hiljada trutova i jedne matice

– Pčelinja matica može dnevno snijeti do 2.000 jaja i time premašiti vlastitu težinu

– Pčelinja matica može živjeti do 5 godina

– Pčele su jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi

– Proizvodi pčela su med, pelud, propolis, matična mliječ i otrov

– Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli

– Pčele koriste sunce za navigaciju, a međusobno komuniciraju pokretom – plesom

– Pčele znaju računati, te se orijentiraju računajući udaljenosti i uglove od objekata u prirodi

– Nektar prikupljen s dva miliona cvjetova daje kilogram meda

– Iako su male, pčele medarice mogu prilično brzo letjeti (između 40 i 60 km/h)

– Korisni radijus leta pčela je od jednog do dva km, ali ponekad traži hranu i na 5 km od košnice

– Ako je vanjska temperatura zadovoljavajuća, pčela radi dok ima svjetla (u ljeti od 4 sata ujutro do 21 sat naveče)

– Kako bi jedna pčela sakupila jednu kašičicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan

– Prosječni životni vijek pčele radilice u radnoj sezoni je od 4 do 6 sedmica

– Pčela tokom zime živi od 4 do 6 mjeseci

– Medonosne pčele ne spavaju

– Pčele su oprašivači potrebni za oprašivanje velikog broja različitih biljaka

– Pčele proizvode med na isti način najmanje 150 miliona godina

– Kod sakupljanja nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1.000 cvjetova

– Pčele imaju elektrostatički nabijene dlačice; zato se pelud lakše hvata za njihove nožice

– Slike iz pećina koje prikazuju sakupljanje meda starije su od 13.000 godina p.n.e.

– Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici

– Pčele radilice koriste žaoku prvenstveno za odbranu od drugih kukaca, dok trutovi nemaju žaoku

– Pčela umire nakon što ubode čovjeka

– Pčele od boja razlikuju bijelu, plavu, žutu, narandžastu, zelenu i njihove nijanse, te vide u ultraljubičastom spektru

A.E.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu