Podsjećamo, ove mjere su na snazi do kraja septembra tekuće godine. Prilikom njihovog uvođenja od strane Savjeta ministara BiH, konstatovano je da je pelet prethodno poskupio za 155 odsto, a izvoz povećan za 78 odsto u odnosu na godinu ranije.
Cijene
Cijene ogrevnog drveta poskupjele su, tokom godine, za 40 odsto, a oblovine nevjerovatnih 400 odsto. Najave i očekivanja su bila da će na domaćem tržištu cijene ovih proizvoda, naročito peleta, biti znatno umanjene. Međutim, to se nije dogodilo. Cijena tone peleta prije navedenih mjera bila je u prosjeku 600 KM, a sada je za 50 KM jeftinija. Cijena ogrevnog drveta po kubnom metru nije se bitnije promijenila. Grabovina i bukovina je 100 KM, dok se hrastovina plaća 90 KM.
– Grijem se na drvo, tu nemam veliki izbor. Cijene su visoke, svake godine sve skuplje, i drvo i rezanje, pa cijepanje i unošenje. Prošle godine rezanje je bilo pet a sada devet KM, isto kao i cijepanje. Iskreno, uopšte ne primjećujem razliku, ni u vrijeme zabrane izvoza ni prije toga – kazao nam je Milorad Grubor iz Gradiške.
Prema navodima najvećih prerađivača oblovine, prvenstveno drvnoj industriji, značajni efekti iskazuju se u stabilizaciji snabdijevanja dok se cijene nisu bitnije promijenile. Stevo Stojnić, vlasnik Drvne industrije iz Mašića u Potkozarju, gdje se godišnje prerađuje 6.000 kubika oblovine, naglašava da je zabranom izvoza obezbijeđena izvjesnija proizvodnja.
– Naš najveći problem godinama je u nedovoljnim količinama trupaca. Prinuđeni smo bili na uvoz iz Hrvatske, jer potrebe proizvodnje nismo uspijevali podmiriti kod domaćih šumara, čak ni posredstvom nakupaca. Od primjene odluke o zabrani izvoza naša djelatnost je mnogo izvjesnija, a poslovanje uspješnije – navodi Stevo Stojnić.
Pune skladišta
U “Foresti“ u Kostajnici, vodećem proizvođaču furnira i lamelnih ploča u zapadnom dijelu Republike Srpske, kažu da su u tom kraju cijene trupaca neznatno smanjene, a snabdijevanje bez bitnijih promjena.
– Ovo je kratak period, od donošenja Odluke o zabrani izvoza, da bismo mogli iznijeti jasniju sliku o efektima. Kubik hrastovine od prve do treće klase košta 400 evra. Kada bi se zabrana odnosila na duži period, efekti bi vjerovatno bili bolji. Ovako, preduzeća koja se bave eksploatacijom ili trgovinom trupce stavljaju u skladišta čekajući 1. oktobar, da sve vrate na staro – smatra Dragoslav Grmuša, ekonomista u „Foresti“.
Slavko Španjić, direktor Šumskog gazdinstva Gradiška, najvećeg snabdjevača oblovinom u zapadnom dijelu Republike Srpske, kaže da „ sobzirom na zabranu izvoza nemaju problema jer snabdijevaju isključivo domaće prerađivače“. Cjenovnik drvnih sortimenata, napominje Španjić, propisuje Vlada Republike Srpske. Vlasnici tvornica peleta, u Srpcu, Kozarskoj Dubici, Novom Gradu, uglavnom izbjegavaju odgovore i komentare na temu zabrane izvoza, ali zato kupci imaju šta reći.
– Kratkoročna zabrana izvoza peleta ne ide u prilog domaćem tržištu. Svi se nadaju da će rok za ovu mjeru uskoro isteći i da će za mjesec i po sve biti kao prije. To se odnosi i na ogrevno drvo. Zato se ove zime, po svim računicama, najviše isplati grijanje na struju – smatraju sagovornici Srpskainfo koje smo anketirali u Kozarskoj Dubici.
Unosno inostranstvo
Nezvanično, proizvođači peleta su protiv zabrane izvoza iz praktičnih razloga jer ovu robu u inostranstvu mogu prodati duplo skuplje nego na domaćem tržištu.
– Mi ovim mjerama gubimo mnogo i dovodimo u pitanje djelatnost. Nadamo se da će istekom septembra izvoz ponovo biti omogućen. Zato više proizvodimo za skladište nego za tržište. Cijene ispod kojih ne možemo popustiti su od 500 do 600 KM po toni; to diktiraju naši troškovi – smatraju pojedini proizvođači peleta iz Srpca i Laktaša, insistirajući na anonimnosti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu