Još tada su zvali da im neko dođe u pomoć, ali uzalud. I do danas niko ih nije obišao, da ih bar pita kako je živjeti kada se voda izlije i dođe skoro do balkona.
Kiša koja je protekla dva dana padala podigla je ponovo nivo Dragočajke, ali ona za sada ne prijeti kućama i ljudima. Mada, nisu baš mirni, pa stalno izlaze napolje i provjeravaju koliko je voda nadošla i da li će se se možda izliti.
Sa zebnjom pričaju o večeri kada se rječica izlila i skoro sve potopila. Kada se povukla, sami su očistili sve ono što je voda sa sobom donijela.
– Niko niti je zvao, niti dolazio. Svaka kiša koja dođe, mi izlazimo na prozore i balkone da vidimo da li voda raste – kaže mještanka ovog dijela Zalužana.
Ranijih godina rječica je plavila dvorišta, ali je prije mjesec dana ušla u garaže, došla do balkona.
Kada smo obišli mještane, tada su nam ispričali da je i ranije voda izlazila iz korita, ali dolazila do ograde. Ipak, kiša je tih dana padala jako, pa je voda nekima došla do balkona.
– Zvali smo Civilnu zaštitu, rekli su nam “kolege su na terenu”, i to je to. Pitali su nas je li nam voda ušla u kuću i podrume. Rekli smo da nije, a oni nama da zovemo kada uđe!? Šta se treba desiti da bi neko reagovao – ispričali su nam mještani tada svoje loše iskustvo za nadležnima.
Iz Grada je rečeno da godišnje za uređenje vodotoka izdvajaju oko 600.000 KM, a na pitanje koja mjesta u Banjaluci su najkritičnija kada je riječ o plavljenju i zašto, odgovoreno nam je da se ona mijenjaju iz godine u godinu, jer vodotokovi prave nanose svake godine.
– Nadležni uređuju vodotoke drugog reda, koji su u nadležnosti Grada, odnosno potoke i bujične vodotoke. Redovno i kontinuirano se radi na sanaciji kritičnih tačaka po prethodno izrađenom planu zaštite od štetnih djelovanja voda koji izrađuje Civilna zaštita. Upravo zbog toga je bitno redovno obilaziti vodotokove i prepoznati kritične tačke koje se čiste i uređuju – kažu za Srpskainfo iz Grada.
U dijelu Zalužana, gdje im Dragočajka pravi probleme, kažu da njih niko nije obišao i uvjerio se da je ono što pričaju istina i da im voda ozbiljno prijeti pri svakoj jačoj kiši. Mještani pričaju da su ranije zvali nadležne i pitali da dođe bager i iskopa korito, kako bi se proširilo, ali da se to nije desilo. Mada su spremni da finansijski učestvuju, ako treba, samo da voda prestane da ih plavi.
Iz Grada ističu kako najveći problem predstavljaju nelegalno sagrađeni objekti uz vodotokove koji su zapravo i tzv. kritične tačke, te je u tom slučaju nemoguće prići vodotokovima kako bi se uradilo njihove uređenje. Mještani ogranka Ulice Nenada Kostića u Zalužanima kažu da njihove kuće nisu smetnja uređenju korita, samo kada bi neko konačno došao da ih obiđe i uvjeri se u sve što govore.
Mnogima su još u sjećanju katastrofalne poplave iz 2014. godine kada su se iz korita izlile rijeke Vrbas, Sava, Bosna, Drina, Sana… Poplavljeno su bili mnogi gradovi u cijeloj BiH.
Neposredno nakon poplava, odnosno u junu 2014, osnovan je Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske. Zbog epidemije korona virusa, u aprilu 2020. godine fond je preimenovan u Fond solidarnosti Republike Srpske, te je definicija obnove proširena na način da podrazumijeva sanaciju štete izazvane elementarnim nepogodama, prirodnim, tehničko-tehnološkim i ekološkim katastrofama, epidemijama i drugim vanrednim prilikama koje uzrokuju štetu.
Vlada Srpske je u saradnji sa JU “Vode Srpske” u proteklom periodu, a posebno nakon 2014. godine, obezbijedila više od 250 miliona KM da vodozaštitne objekte popravi, dogradi i dovede u stanje da se obezbijedi visok nivo zaštite stanovništva i privrede i značajno smanje rizici od u Srpskoj.
Iz Vlade su za Srpskainfo naveli šta je sve urađeno samo u protekle tri godine na zaštiti od poplava, navodeći da je 2019. godine uloženo oko 19 miliona KM, a da se radilo u Kostajnici, Tesliću, Rači, Banjaluci, Gradiški, Kozarskoj Dubici, Modriči i Vukosavlju… Napominju kako je tokom 2020. godine u zaštitu od poplava uloženo oko 39 miliona KM, u sklopu čega je, između ostalog, urađena rekonstrukcija pet pumpnih stanica u slivu Save, regulacija korita reke Janje, izgradnja lijevog zaštitnog nasipa na Drini i regulacija vodotoka Sapna, zaštita oštećenih obala na području Zvornika, da su izvođeni i radovi u Banjaluci i Bijeljini. Tokom 2021. godine u zaštitu od poplava uloženo je 37 miliona KM za rekonstrukcije kanala, pumpnih stanica, regulacije rijeka…
Evropska investiciona banka odobrila je novi kredit za projekte zaštite od poplava u Republici Srpskoj, u iznosu od 19 miliona evra, ističu iz Vlade RS. Njim će biti finansirani projekti sanacije dela korita Vrbasa u Banjaluci, sanacija rijeke Miloševice u Prijedoru, sanaciju crpnih stanica pored rijeke Save, početak izgradnje Drinskog nasipa u Semberiji i drugo.
– Neke mjere biće finansirane u sklopu Programa integralnog razvoja koridora reka Save i Drine u iznosu od oko 30 miliona evra. Sa tim novcem će biti finansirana regulacija dijela vodotoka Vrbasa u Banjaluci, rekonstrukcija vodotoka Gomjenice u Prijedoru, rekonstrukcija Glavnog obodnog kanala u Bijeljini i još neke mjere – napominju iz Vlade RS i dodaju kako je na osnovu Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost prikupljeno 160, 5 miliona KM koji su utrošeni za svrhe zaštite od poplava.
Ukupni rashodi sa računa Fonda solidarnosti i računa za posebne namjene za poplave iznose 179 miliona KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu