To je, ocjenjuju analitičari, posljednja u nizu pozitivnih promjena u ovoj drugoj po veličini zemlji Afrike i njenoj najbrže rastućoj ekonomiji koju su proteklih decenija karakterisali glad, siromaštvo, rodna nejednakost.
Riječ je o Sale-Vork Zevde (68), iskusnoj diplomatkinji sa zavidnom karijerom, čiji izbor za šefa države predstavlja istorijsku prekretnicu za etiopsko patrijarhalno društvo.
U etiopijskom političkom sistemu, pozicija predsjednika je ceremonijalna, a premijer ima najveću političku moć. Ipak, njeno imenovanje nosi veliki simoboličan značaj, kao i društveni uticaj.
Odmah po polaganju zakletve ona je obećala da će naporno raditi kako bi rodna ravnopravnost postala realnost u Etiopiji, a obavezala se i na promovisanje mira.
Pozivam vas sve da podržavamo mir, u ime majki, koje prve pate kada nema mira – rekla je ona u parlamentu.
Carica Zevdita
Nova predsjednica je od samog početka željela da naglasi stav o ravnopravnosti polova, govoreći poslanicima da ako misle da previše govori o ženama – tek je na početku.
U novom kabinetu možda postoji paritet u broju muškaraca i žena, ali na drugim mjestima još je dug put za to, prenosi BBC na srpskom jeziku.
Etiopljani su pozdravili imenovanje Sale-Vork, a mnogi su ga nazvali “istorijskim”.
Ona je prva žena na čelu države u modernoj eri. Etiopijom je, inače, na početku 20. vijeka vladala carica Zevdita.
– U patrijarhalnom društvu kao što je naše imenovanje žene za šefa države ne samo da postavlja standarde za budućnost, već i u današnje vrijeme realizuje pravilo da je normalno da žene donose odluke u javnom životu – napisao je šef kabineta premijera Fitsum Arega na Tviteru.
Karijera
Predsjednica Sale-Vork bila je ambasadorka Etiopije u Senegalu i Džibutiju, a obavljala je i više funkcija u Ujedinjenim nacijama. Neposredno prije izbora za predsjednicu, Sale-Vork je bila predstavnica UN-a u Afričkoj uniji.
I u novoj etiopskoj vladi premijera Abija Ahmeda polovinu čine žene. Premijer je već sproveo amnestiju za više hiljada političkih zatvorenika, sklopio mir sa susjednom Eritrejom, a promjene u ovoj zemlji vidljive su i na ekonomskom planu.
Privredni rast
Decenijama povezivana sa slikama gladne djece i sukobima, Etiopija je danas, prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, na putu da 2018. godine postane najbrže rastuća ekonomija u podsaharskoj Africi.
U izvještaju MMF-a “Svjetski ekonomski izgledi” predviđa se da će ta zemlja ostvariti ove godine privredni rast od 8,5 odsto, što daleko nadmašuje mnoge razvijene ekonomije svijeta.
Prošle godine, rast bruto domaćeg prozivoda Etiopije iznosio je 10,2 procenta.
BDP zemlje je nominalno iznosio prošle godine 80,56 milijardi dolara, što po glavi stanovnika Etiopije, kojih ima 81,19 miliona, odgovara iznosu od 767,565 dolara.
Etiopija bilježi snažan rast stranih direktnih investicija, koji je u fiskalnoj 2016/17. godini dostigao 27,6 procenata, pri čemu se ta ulaganja uglavnom odnose na nove industrijske parkove i privatizaciju.
U Etiopiji je u toku prodaja državnih kompanija stranim investitorima, poput Kine.
Procjenjuje se da će u srednjoročnom periodu ekonomska ekspanzija Etiopije ostati oko 8 procenata, podržana održivim rastom izvoza i investicija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.