Politika

OSTAVKA, ŠTA JE TO? Funkcioneri bez morala: Dok preduzeća i partije PROPADAJU, oni o(p)staju

Kada bi neko od funkcionera izašao i javno rekao: „Izvinjavam se, pogriješio sam i iz određenih razloga podnosim ostavku“, bila bi to glavna vijest i veliki događaj za sve nas.

Institucije BiH u Sarajevu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Institucije BiH u Sarajevu

Kaže ovo za Srpskainfo politička analitičarka Tanja Topić, koja tvrdi da od toga nema ništa, jer smo stvorili „kult nepogrešivih“, čemu svjedoče i mnogi primjeri.

Dok su domaći funkcioneri „nepogrešivi“, oni u drugim državama nemaju nikakav problem da snose odgovornost.

Član Gornjeg doma britanskog parlamenta, Lord Bejts, objavio je da planira da podnese ostavku, jer je zakasnio na sjednicu parlamenta. Britanski ministar za Bregzit Dominik Rab podnio je ostavku u znak protesta zbog sporazuma premijerke Tereze Mej o izlasku iz Evropske unije, ističući da mu “savjest ne dozvoljava” da podrži nacrt tog dogovora.

Foto Will Oliver/EPA
Foto Will Oliver/EPA
Dominik Rab

Podnosili su svjetski zvaničnici ostavke i zbog svojih neprimjerenih izjava. Tako je japanski ministar za rekonstrukciju podnio ostavku nakon izjave o posljedicama cunamija 2011, koja je ocijenjena kao “neprikladna”.

Oštre kritike

Gradonačelnik njemačkog gradića Herkshajm am Berg, Ronald Beker, podnio je ostavku zbog izjave da nacistički period nije bio u potpunosti loš, što je izazvalo oštre kritike.

Foto Ronald Wittek/EPA
Foto Ronald Wittek/EPA

Riječ ostavka nije strana ni u komšijskoj Hrvatskoj. Državni sekretar za demografiju u Ministarstvu za demografiju, porodicu, mlade i socijalnu politiku, Marin Strmota je na konferenciji za novinare podnio ostavku nazvavši vladine mjere demografske politike “folklorom i neozbiljnim”, i to pred iznenađenom ministarkom.

Primjera ima u nedogled, a ostavki je bilo i zbog kašnjenja voza, optužbi za plagijat, loših rezultata, kao i svojih moralnih načela.

Za razliku od ovih primjera, u Bosni i Hercegovini se ostavke ne podnose ni nakon propasti banaka, masovnog odlaska stanovništva, neriješenih ubistava, kao i nakon problema u obrazovanju, sportu i drugim oblastima.

Fenomen

Ostavki nema u drugim državnim institucijama, javnim preduzećima, političkim partijama, kao i u milionski zaduženim sportskim društvima.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je jedan od glavnih uzroka ovog politološkog fenomena to što nismo pravna država i što funkcioneri nisu pozvani na odgovornost.

FOTO: Klix/RAS Srbija
FOTO: Klix/RAS Srbija

To se sa jedne strane treba posmatrati kao politikološko-kulturološki fenomen u smislu da mi u političkoj praksi i društvenom životu teško priznajemo sopstvenu grešku. Mislim da su to posljedice različitih vrsta kompleksa – objašnjava Topićeva.

Ona dodaje da veliku ulogu u svemu igraju i građani koji nisu navikli da kažnjavaju ljude koji obavljaju javne funkcije i pozivaju ih na odgovornost.

– Mi smo kao građani svjesni njihovih grešaka i postupaka, ali opet ćemo izaći i glasati za te iste ljude. Potpuno je izopačena svijest većeg dijela društva, gdje se zločinci i kriminalci postavljaju na mjesta heroja – kaže Topićeva, dodavši da živimo u problematičnom vrijednosnom okviru u kom se odgovornost ne smatra vrlinom.

Podaništvo

Dok se kod nas ostavke ne podnose ni nakon milionskih gubitaka i velikih poraza, u moru primjera uzrok može da bude i mobilni telefon.

Norveški ministar ribarstva Per Sandberg podnio je ostavku nakon što je priznao da je prekršio vladine bezbjednosne protokole, jer nije obavijestio kolege o tome gdje odlazi na odmor, a sa sobom je nosio službeni vladin mobilni telefon.

Foto Audun Braastad/EPA
Foto Audun Braastad/EPA
Per Sandberg

– Negdje ljudi ostavke podnose i zbog kreditnih kartica, a kod nas toga nema ni nakon loših rezultata. Kod nas se od jednog lošeg preduzeća prave dva. Evidentno je da niko ne snosi odgovornost ni narodu ni skupštinama već šefovima. Ovdje se stručnost ne dokazuje kroz dobar rezultat, nego se dokazuje kroz podaništvo, zapošljavanje partijski sposobnih ljudi, a manje kroz ekonomska mjerila – smatra politikolog Nebojša Tojagić.

Dodaje da narod malo može da uradi, jer i protesti više ne donose rezultat, upravo iz razloga što ni građani više ne vjeruju u njih.

Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija

– Mnogi protesti su se pokazali kao neuspješni, a oni koji su kritikovani su nastavili po starom, tako da ne vjerujem u to da se na taj način može pozivati na odgovornost – dodaje Tojagić.

Slučaj “Balaban”

Prije godinu dana javnost je uzdrmao slučaj „Balaban“ u kome je službenik studentske službe Tehnološkog fakulteta u Banjaluci optužen za seksualno uznemiravanje studentkinja. Povodom toga organizovani su i studentski protesti, nakon kojih je došlo do čak dvije ostavke.

Ostavku je podnio tadašnji rektor banjalučkog Univerziteta Milan Mataruga, kao i dekan Tehnološkog fakulteta, Ljiljana Vukić. Ovo je jedna od rijetkih afera u Srpskoj koje su za ishod imale ostavke.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu