Ako dođe do krize ili rata, brošura od prije šest godina je sada ažurirana zbog onog što švedska vlada naziva “pogoršanom bezbjednosnom situacijom”, pri čemu se misli na rusku invaziju na Ukrajinu.
Susjedna Finska takođe je objavila svoje savjete na internetu o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti nedjelju dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
U detaljnom dijelu o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagovali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoodbranu”.
Švedska i Finska ušle su u NATO savez tokom posljednje dvije godine, nakon ruske invazije. Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog odbrambenog saveza. Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne štampa brošuru za svako domaćinstvo jer bi to “koštalo milione”, a digitalna verzija se lakše ažurira.
– Poslali smo 2.2 miliona primeraka, po jedan za svako domaćinstvo u Norveškoj – rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).
Spisak namirnica i drugih potrepština
U brošurama je naveden spisak namirnica koje stanovnici treba da imaju kod kuće.
Na njemu su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graška, energetske pločice i tjestenina, te lijekovi, uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.
Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje If War Comes (Ako dođe rat) nastalo je tokom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tokom Hladnog rata.
No, jedna poruka je sa sredine brošure pomjerena naprijed – “ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne”.
Švedski ministar civilne odbrane Karl-Oskar Bolin rekao je prošlog mjeseca da, budući da se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska domaćinstva takođe moraju odražavati promjene. Ranije ove godine upozorio je da bi “moglo doći do rata u Švedskoj”, što se shvatilo pozivom na uzbunu jer je ministar smatrao da pomaci u izgradnji “potpune odbrane” napreduju presporo.
Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visok nivo odbrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek je posljednjih godina ponovo počela da se priprema.
-Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno. Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to zapravo može dogoditi – kaže Ilmari Kaihko, vanredni profesor ratnih studija na Švedskom odbrambenom fakultetu.
Melisa Eve Ajosmaki, 24-godišnja studentkinja porijeklom iz Finske koja studira u Geteburgu, kaže da se jako zabrinula kad je počeo rat u Ukrajini.
U brošurama su uputi o tome šta učiniti u slučaju nekoliko scenarija i savjeti građanima koji će im u kriznim situacijama pomoći da se barem privremeno samostalno snađu.
Finski kontrolni spisak uključuje tablete joda, kao i hranu laku za kuvanje, hranu za kućne ljubimce i rezervno napajanje energijom. Švedski kontrolni spisak preporučuje krompir, kupus i jaja uz limenke bolonjeze sosa i unaprijed pripremljenu supu od borovnica i šipka.
Jedna od najvažnijih preporuka jeste da građani kod kuće imaju dovoljno hrane i vode za piće 72 sata, piše Index.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu