U postu na svojoj mreži Truth Social, novoizabrani predsjednik SAD je svijetu rekao kako bi mogao da izgleda kraj rata u Ukrajini.
– Veoma sam zadovoljan što nominujem generala Kita Keloga za pomoćnika predsjednika i specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju. Zajedno, obezbjedićemo mir kroz snagu i učiniti Ameriku i svijet ponovo bezbjednim – napisao je Tramp, navodi CNN.
Imenovanjem Kita Keloga za svog specijalnog izaslanika za Ukrajinu, Tramp je takođe odabrao vrlo specifičan, unaprijed najavljen plan za najteže spoljnopolitičko pitanje na svom stolu.
Kelog, Trampov 80-godišnji bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, izložio je svoj plan za mir u detalje, za Američki institut za politiku u aprilu.
Plan počinje tvrdnjom da je rat kriza koja se može izbjeći, koja je, zbog nesposobne politike administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena uplela Ameriku u beskonačan rat.
Ukratko, prekid vatre će zamrznuti sukobe na frontu i obje strane će biti prisiljene da sjednu za pregovarački sto.
Međutim, kada je riječ o detaljima plan postaje veoma složen.
Kelog najviše vremena posvećuje kritikama Bajdenove administracije, tvrdeći da je ta administracija davala premalo pomoći, prekasno.
On je rekao da je Trampova odluka da 2018. godine prvi put pošalje pomoć Ukrajini pokazala snagu potrebnu za suočavanje sa Putinom i da će Trampov pristup prema Kremlju, ne demonizujući ga kao Bajden, omogućiti postizanje dogovora.
Kelog smatra da je Ukrajini trebalo dati više oružja prije ruskog napada i odmah nakon njega, da bi Ukrajina mogla da pobjedi.
Međutim, on tvrdi da SAD ne treba da se miješaju u još jedan konflikt i da je pomoć Ukrajini uticala na njihove sopstvene zalihe oružja, što ih ostavlja potencijalno nezaštićenim u eventualnom sukobu sa Kinom oko Tajvana.
On smatra da članstvo Ukrajine u NATO, što je u stvarnosti veoma daleki cilj, simbolički ponuđen Kijevu u znak solidarnosti, treba staviti na čekanje na neodređeno vrijeme u zamjenu za sveobuhvatan mirovni sporazum sa sigurnosnim garancijama.
Prvenstveno, na osnovu plana, formalna politika SAD treba da bude zahtjev za prekid vatre i pregovaračko rješenje.
Plan navodi da će buduća pomoć SAD, vjerovatno kroz kredite, biti uslovljena pregovorima Ukrajine sa Rusijom, a SAD će naoružavati Ukrajinu do stepena u kojem može da se brani i zaustavi dalja ruska napredovanja prije i poslije bilo kakvog mirovnog dogovora.
Ovaj posljednji prijedlog može biti zastario zbog bržeg napredovanja Moskve na istoku Ukrajine, a trenutni visok nivo pomoći SAD već izaziva nelagodnost kod Keloga, navodi CNN.
Kelog djelimično priznaje da je inspiraciju za neka od rješenja dobio iz članka američkog diplomate Ričarda Hasa i bivšeg direktora za evropske poslove u Savjetu za nacionalnu bezbjednost SAD, profesora Čarlsa Kapčana iz 2023. godine.
Kako navodi CNN, bojišta bi bila zamrznuta, a bila bi uvedena demilitarizovana zona.
Rusiji bi djelimično bile ukinute sankcije, dok bi u potpunosti prestale tek po potpisivanju mirovnog sporazuma koji je po volji Ukrajine.
Takse na ruski izvoz energenata “plaćale” bi obnovu Ukrajine.
Od Ukrajine se ne bi tražilo da se odrekne okupiranih teritorija, ali bi to postigla isključivo putem diplomatije.
Ona bi prihvatila da “to zahtjeva diplomatski proboj koji vjerovatno neće nastati prije nego što Putin napusti funkciju”.
Kako navodi CNN, započinje proces u kojem će “lukav i podmukli Putin uživati”.
Američka mreža tvrdi da su prekid vatre i slabost Zapada njegova specijalnost, trenutak na koji je čekao gotovo tri godine.
CNN navodi da plan uvažava zamor Zapada, da proizvodnja naoružanja ne može da održi korak i da su se vrijednosti istrošile.
To je sumoran kompromis za sumoran rat, tvrdi CNN i dodaje da možda neće okončati rat, već otvoriti novo poglavlje u kojem zapadno jedinstvo i podrška počinju da se raspadaju, a Putin se sve više približava svojim ciljevima, kako na pregovaračkom stolu, tako i na frontu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu