Ako se zapadna pomoć u naoružanju nastavi i ako Rusija nastavi da rasipa ljudstvo i tehniku u ovom obimu, onda da, Rusija može da izgubi rat u Ukrajini – kaže Kojp i dodaje da Moskva trenutno živi od postojećih zaliha.
Govoreći o aktuelnim pokušajima da se rat privede kraju, Kojp odbacuje tezu da je riječ o stvarnim mirovnim pregovorima.
– To nisu mirovni pregovori, već ruska operacija uticaja usmjerena ka Sjedinjenim Državama – tvrdi on.
Prema njegovim riječima, cilj Moskve je da američku administraciju navede na stavove koji odgovaraju Kremlju.
– To je tehnika koju je Putin naučio u KGB-u i koju danas ponovo koristi – kaže on.
Posebno opasnim smatra ideju da Ukrajina prepusti Donbas Rusiji.
– To bi bio korak ka samouništenju Ukrajine – upozorava Kojp. Kako objašnjava, Moskva bi u tom slučaju dobila idealnu poziciju za nove napade.
– Putin bi prije ili kasnije ponovo pokrenuo ofanzivu, sve dok Ukrajina ne bi nestala sa mape ili postala država satelit Rusije – navodi stručnjak pa kaže da zbog toga Ukrajina insistira na čvrstim bezbednosnim garancijama.
– Vidim samo dvije opcije. Ili NATO raspoređuje sopstvene trupe u Ukrajini, čime bi Putin u slučaju novog napada morao da rizikuje rat protiv saveza koji je daleko nadmoćniji, ili Zapad masivnim ulaganjima u vojnu industriju pretvara Ukrajinu u snažno naoružanu pograničnu državu – poput Zapadne Njemačke poslije 1955. godine.
Koliko bi takav scenario koštao Evropu, Kojp ne želi da procjenjuje, ali ističe da bi to bila velika prilika za evropsku odbrambenu industriju.
– Sigurno je da bi to bila ogromna šansa za industriju. Kompanije poput Rajnmetala već masovno investiraju u Ukrajinu – kaže on.
“Nema puta ka prekidu vatre”
Kada je riječ o prekidu vatre, Kojp je izuzetno pesimističan.
– Ne vidim nikakav konkretan put ka prekidu vatre. Putin se neće sam zaustaviti. Rusija bi razmatrala prekid vatre tek ako više ne bi bila sposobna da nastavi rat. Prema njegovoj procjeni, “rat će se nastaviti i tokom 2026. godine” – kaže on.
Podsjeća da je Rusija tokom 2025. osvojila svega 0,77 odsto ukrajinske teritorije, uz cijenu od stotina hiljada žrtava. Iako Moskva planira mobilizaciju rezervista, Kojp smatra da ključni problem nije ljudstvo, već novac.
– Putinu ne nedostaje dobrovoljaca, ali mu sve više nedostaje novca da ih plati – navodi Kojp.
U siromašnim regionima Rusije, kako navodi, vojnička plata višestruko nadmašuje civilna primanja, zbog čega je odlazak na front i dalje finansijski privlačan.
– Ali u više regiona vojne premije su već smanjene, jer lokalne vlasti nemaju dovoljno sredstava – kaže on.
Raspad ruske ekonomije
Kojp upozorava i na stanje ruske ekonomije.
– Nacionalni fond za socijalnu zaštitu, koji je trebalo da finansira penzije i socijalna davanja, biće iscrpljen od 2026. godine – kaže on.
Iako postoje načini da se to privremeno nadoknadi, poput pritiska na oligarhe, Kojp smatra da se mit o Rusiji kao zemlji sa neograničenim resursima raspada.
– Cijene hrane danas su 100 do 200 odsto više nego na početku rata. Milioni radnih mjesta u civilnoj ekonomiji ostaju prazni, jer ljudi ginu ili bivaju ranjeni na frontu. Putin žrtvuje i ekonomsku budućnost i stanovništvo zemlje – navodi on.
Govoreći o sankcijama, Kojp ocijenjuje da one konačno ozbiljno pogađaju Rusiju, posebno naftne gigante Rosnjeft i Lukoil.
– Uz ukrajinske udare i pad cijena nafte, situacija za Moskvu može vrlo brzo postati opasna.
Na političkom planu, Kojp ne vidi realnu unutrašnju prijetnju Vladimiru Putinu.
– Od smrti Jevgenija Prigožina više nema nikoga ko bi predstavljao opasnost za Putina – tvrdi on, dodajući da ruskog predsjendika okružuju ljudi koji mu često prenose netačne informacije o stanju na frontu.
Ukrajina, s druge strane, sve više pokazuje tehnološku inovativnost.
– Pomorski dron Sea Baby i krstareća raketa Flamingo su primjeri kako se kombinovanjem starih sovjetskih sistema i savremenih tehnologija dobija izuzetno efikasno oružje – kaže Kojp.
Nasuprot tome, ruska vojska, prema njegovim riječima, “na moderno ratište vraća relikte 20. vijeka”, jer se na snimcima sve češće vide vojnici na motociklima, konjima, pa čak i magarcima.
Na kraju, Kojp zaključuje da Ukrajina sama nema dovoljno snage da povrati okupirane teritorije, ali da bi to moglo biti moguće uz snažniju zapadnu podršku.
– Zapad ima sredstva. Ono što nedostaje jeste politička volja – smatra Kojp, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.