Zapadne sankcije koje ciljaju naftnu industriju Srbije mogle bi ne samo da pogode Srbiju, već da uzdrmaju i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Međutim, postoji još nepoznanica a koje se odnose na prirodu tih sankcija.
Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku, iznio je svoje viđenje situacije:
– Uzimajući u obzir da odlazeće administracije u nekim državama žele da ostave neku vrstu zaostavštine u odnosu na Rusku federaciju i njenu agresiju na Ukrajinu, vjerujem da će ovo biti kompletne sankcije – rekao je Kapor.
Kapor dodaje da, ukoliko se sankcije ne uvedu za vrijeme ove administracije, teško da će to učiniti sljedeća administracija, posebno imajući u vidu potencijalni povratak Donalda Trumpa na vlast, koji ima transakcioni odnos sa autoritarnim režimima.
Uz sve to, kaže Kapor, formiranje pregovaračkih timova u Srbiji dolazi sa zakašnjenjem.
– Najveće pitanje za mnoge od nas ostaje zašto se ovo nije dogodilo ranije – ističe on.
Podsjeća na period iz 2008. godine kada je NIS predat ruskim vlasnicima po cijeni znatno ispod tržišne, upozoravajući da je tada stvarana “država u državi”, ne samo zbog kontrole fosilnih goriva, već i zbog veće moći u medijima kao najvećeg oglašivača.
Kapor dalje navodi da stav Srbije kao jedinog evropskog ostrva ruskog uticaja, koje nije uvelo sankcije Rusiji, postavlja zanimljive dileme.
– Iako mnogi ovdje optužuju da je režim prozapadni, činjenica da nismo uveli sankcije govori drugačije -kaže Kapor.
Šta će se desiti sa ruskom imovinom?
Još jedno važno pitanje je šta će se desiti sa ruskom imovinom zamrznutom u zapadnim bankama, vrijednom preko 300 milijardi dolara. Vijesti o mogućem korišćenju tih sredstava za obnovu Ukrajine, čija se cijena procenjuje na preko 400 milijardi evra, dodatno komplikuju situaciju, piše Blic.
– To su sve pitanja koja su još uvijek nejasna, a Srbija kaska – zaključuje Kapor.
Sve oči sada su uprte u pregovaračke timove Vlade Srbije koji će imati ključnu ulogu u određivanju budućnosti energetskog sektora zemlje u svjetlu ove složene međunarodne situacije.
Kako će sankcije uticati na Srbiju i region
Kada Amerika stavlja nekog pod sankcije, to znači da bilo koji entitet ili kompanija koja posluje sa sankcionisanim entitetom rizikuje da i sama bude sankcionisana.
– Nijedna ozbiljna kompanija neće rizikovati da potpadne pod američke sankcije – kaže Kapor.
To uključuje i transakcije kroz američke banke, kao i transakcije u dolarima.
JANAF, hrvatska naftna kompanija, trenutno ima ugovor sa NIS-om do 2026. godine. Međutim, Kapor objašnjava da su ovo tzv. force majeure okolnosti, koje omogućavaju reviziju ugovora u slučaju nepredviđenih okolnosti, u ovom slučaju sankcija.
– Hrvatska nije imuna na ove probleme – kaže Kapor. “Oni su svjesni da će prestanak saradnje sa Srbijom donijeti gubitke, ali poučeni iskustvom, neće rizikovati suočavanje sa američkim sankcijama.”
Američka ambasada u Srbiji izjavila je da bi promjena vlasničke strukture NIS-a doprinijela miru i prosperitetu u regionu, te da ruski vlasnici koriste dio profita za finansiranje agresije na Ukrajinu. Predsjednik Srbije je, međutim, negirao ove tvrdnje.
– Američke ambasade koriste diplomatski jezik, ali vrlo jasno ukazuju na to da se dio novca koristi za domaću upotrebu u Srbiji, uključujući i finansiranje medija i nevladinih organizacija – navodi Kapor. “Nije slučajno da mnogi u Srbiji imaju afirmativno mišljenje o Vladimiru Putinu – to je rezultat medijskog uticaja.”
EU i sankcije Amerike
Iako Evropska unija nije obavezna da prati američke sankcije, postoji koordinacija između EU i Sjedinjenih Država u poslovanju prema Ruskoj federaciji.
Primjer sankcionisanja ruske državne imovine, koja je zamrznuta ne samo u EU, već i u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Novom Zelandu i drugim zemljama, pokazuje ovu globalnu koordinaciju.
– Koordinacija ovih sankcija jasna je poruka Ruskoj federaciji i signal evropskim zemljama da je vrijeme za djelovanje. Američke sankcije su dio šire strategije – zaključuje Kapor.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu