Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pretprošle godine, tj. 2023, u našu zemlju uvezeno je zlato vrijedno 941.915,93 KM, dok su dažbine iznosile 161.500,48 KM.
Ipak je 2022. godina dominirala kada je u pitanju uvoz ovog metala u posljednjih deset godina, jer je tada uvezeno zlato vrijedno 3.008.784,89 KM, a dažbine su iznosile 513.837,37 KM.
No, i izvoz zlata je u porastu.
– Sa druge strane, kada je u pitanju izvoz zlata iz BiH, lani je iz zemlje otputovalo zlato čija je vrijednost iznosila 1.594.313,16 KM, dok je 2023. godine izvezeno zlato vrijedno 1.378.779,02 KM – kažu iz UIO BiH.
Inače, lani je najviše zlata uvezeno iz Slovenije, vrijednosti 1.051.259,27 KM, dok su na drugom, odnosno trećem mjestu Italija i Kina.
– Iz BiH se 2024. godine iz BiH najviše izvozilo u Tursku i Italiju – navode iz UIO BiH.
Trenutno gram zlata, kako su nam potvrdili iz jedne banjalučke zlatare, košta 210 KM.
Kako je rekao ekonomista Igor Gavran, ovdje je riječ o trgovini nemonetarnog zlata, odnosno ne uključuje zlatne rezerve centralnih banaka.
– Možemo pretpostavljati da se to većinom odnosi na zlatni nakit i slične predmete od zlata. U BiH nema organiziranog prometa ulaznim polugama ili sličnim oblicima ulaganja u zlato, ali moguće je da se dionicima odnosi i na takve investicijske oblike zlata. Rast vrijednosti u oba smjera sigurno je primarno rezultat rasta cijene zlata, pa količine mogu biti čak i manje uz više vrijednosti, ali sve je to ipak simbolično u odnosu na trgovinu ostalom robom i uslugama te ne igra značajnu ulogu u našoj ekonomiji – pojašnjava Gavran.
Kada je riječ, kako kaže, o ulaznim rezervama Centralne banke BiH, “one se poslije katastrofalne odluke prethodne uprave da proda dio rezervi nisu dalje mijenjale, osim rasta vrijednosti preostalog dijela kojim i dalje raspolažemo”.
– Ali se svakako taj promet tretira drugačije od klasične trgovine i te zlatne rezerve, nažalost, uopšte nisu u BiH, nego se čuvaju izvan BiH i čak plaćamo naknadu za njihovo čuvanje, što je besmisleno – zaključuje Gavran.
Podsjetimo da su prošle godine cijene zlata, kako je ranije saopštio Svjetski savjet za zlato, porasle za više od 28 odsto, a podstaknute snažnom potražnjom centralnih banaka i investitora u periodu pojačanih geopolitičkih napetosti. Njihova procjena bila je da bi i u tekućoj godini cijene trebalo da porastu, ali “umjerenije” nego u prošloj, prenose Nezavisne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu