Posljednjih nekoliko godina zlato je ponovo u centru pažnje svjetskih finansijskih tržišta, ali ovog puta razlog nisu samo investitori već i centralne banke.
Polovni luksuzni satovi, poput Omeginog modela Konstelejšen koji su nosile filmske zvezde Džordž Kluni i Nikol Kidman na Met Gala večeri, daju se na topljenje, jer zbog cijena zlata koje se bliže rekordnom maksimumu njihov sadržaj metala premašuje njihovu vrijednost pri preprodaji, ukazuju stručnjaci i konsultanti, prenosi Rojters.
Pad cijene zlata pokrenuo je ono što bi moglo da preraste u talas preuzimanja u industriji zlata. Rudarske kompanije traže ekonomiju obima i priliku da iskoriste vrijednost svojih naduvanih cijena akcija.
Globalno tržište plemenitih metala posljednjih mjeseci prolazi kroz jednu od najneobičnijih i najvolatilnijih faza u posljednjih nekoliko decenija, dok cijene zlata i srebra dostižu istorijske rekorde, a investitori pokušavaju procijeniti da li je riječ o novom dugoročnom rastu ili spekulativnom balonu koji bi mogao eksplodirati.
Na ledenom kontinentu Antarktik nalazi se na desetine vulkana, ali jedan se posebno izdvaja po svojoj snazi i neobičnim pojavama.
Zlato se u ponedjeljak držalo čvrsto nakon što je sedmicu otvorilo s medvjeđim jazom jer geopolitički događaji oko rata između SAD i Irana održavaju povišenu volatilnost na globalnim finansijskim tržištima.
U ovoj godini zlato ostaje jedan od glavnih stubova globalnog finansijskog sistema. Centralne banke širom svijeta i dalje ga koriste kao sigurno utočište u turbulentnim geopolitičkim vremenima, zaštitu od inflacije i geopolitičkih rizika, ali i kao instrument monetarne stabilnosti. Najviše rezervi, 60 % drže SAD i evropske zemlje.
Cijena zlata na tržištu porasla je za više od jedan odsto i premašila 4.700 dolara po unci u srijedu ujutro, nakon signala američkog predsjednika Donalda Trampa o skorom završetku rata s Iranom.
Cijene zlata i ostalih plemenitih metala nastavile su da padaju usljed sve većeg strahovanja od inflacije, povišenih cijena nafte i očekivanja o globalnom povećanju kamatnih stopa, jer sukob na Bliskom istoku ne pokazuje znake smirivanja.
Cijena zlata pala je danas za dva odsto na oko 4.570 dolara po unci i na putu je najvećeg nedjeljnog pada od 1983. godine.
Cijene zlata pale su na oko 5.010 dolara po unci, dok su trgovci oprezno procjenjivali aktuelne geopolitičke rizike pred niz odluka glavnih banaka o monetarnoj politici ove nedjelje.
Cijene zlata pale su pod pritiskom jačeg američkog dolara i zabrinutosti zbog viših kamatnih stopa, jer se rat na Bliskom istoku otegao drugu nedjelju, a cijene nafte skočile su prema 120 dolara po barelu.
Američka banka Džej Pi Morgan danas je podigla svoju dugoročnu prognozu cijene zlata na 4.500 dolara po unci.
+Muškarac u Kini dospio je u naslovne strane medija jer je uspio da izvadi zlato iz odbačenih SIM kartica.
Evropski berzanski indeksi su danas u plusu, a zlato je ponovo poraslo na više od 5.000 dolara za trojsku uncu, dok tržišta očekuju preliminarnu "fleš" procenu o inflaciji u evrozoni koja će biti objavljena u 11 sati, ali i nezvanične informacije kompanije ADP o zapošljavanju u Sjedinjenim Američkim Državama, najavljene za 14.15 časova.
Vrijednost zlata na berzi je nakon ogromnog pada krajem prošle sedmice dostigla najviši nivo volatilnosti od finansijske krize 2008. godine i tako je postala volatilnija od kriptovalute bitkoin.
Cijena zlata danas je prvi put u istoriji probila nivo od 5.000 dolara, čime je nastavljen trend rasta jer ulagači zbog geopolitičkih napetosti traže sigurnije utočište za svoj kapital.
Cijene zlata danas su porasle na rekordan nivo jer su preskočile granicu od 4.900 dolara po unci.
Goldman Saks podigao je svoju prognozu cijene zlata za kraj godine za više od 10 odsto, što odražava rastuću diverzifikaciju privatnog sektora u zlatne poluge uz već snažnu potražnju centralnih banaka i ETF-ova.
Evropski berzanski indeksi su danas, drugi dan zaredom u padu u padu nakon što je američki predsjednik Donald Tramp tokom vikenda najavio uvođenje dodatne carine od 10 odsto na uvoz robe iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, koja stupa na snagu 1. februara.
