Dvorac predstavlja najvažniju znamenitost grada sa koje se pruža pogled na Vltavu.
Obilaskom ovog dvorca naša ekipa se fokusirala uglavnom na građevine iz sednjeg vijeka. Ako ste ljubitelj istog preporučujemo vam da uskočite u naš vremeplov i otputujete s nama u vrijeme vladavine Karla IV.
Zalaganje Karla IV za izgradnju Novog grada
Dašak francuske gotike dolazi na prostore kraljevstva Bohemije sa Karlom IV, novim carem Svetog rimskog carstva, koji odlučuje da izgradi gotičku Katedralu Svetog Vida, koja je treća sakralna građevina po redu na mjestu ove katedrale u krugu Praškog dvorca.
Prva sakralna građevina na mjestu današnje katedrale bila je rotonda iz 930. godine, za vrijeme vladavine Venceslava I, koji je dobio relikviju ruke svetog Vida na poklon od cara Hajnriha I iz dinastije Otona. Po ovom svetitelju je ova sakralna građevina dobija ime. Druga bazilika je izgrađena poslije 1060. godine, kada je osnovana praška biskupija.
Gotička katedrala postaje tek nakon uzdizanja Praga na rang nadbiskupije 30. aprila 1344. godine ediktom pape Klementa VI. Na poziv Karla IV dolazi francuski majstor Matija iz Arasa, koji predhodno učestvuje na izgradnji papske palate u Avinjonu, a dalje u Pragu nastavlja sa izgradnjom katedrale po uzoru na francuske gotičke katedrale.
Karlo IV je imao namjere da katedralu Sv. Vida učini krunidbenom crkvom, relikvijarom Bohemije i porodičnom grobnicom. Gradnju nastavlja Petar Parler 1352. godine, koji postaje glavni majstor ne samo katedrale nego i glavni tvorac Novog grada u Pragu, Karlovog mosta i mnogih drugih građevina u Češkoj.
Katedrala Sv. Vida
Kada smo kupili našu ulaznicu za ulazak u srednjovijekovni kompleks odmah smo se uputili u glavnu katedralnu crkvu Praga, Katedralu Svetog Vida, koja se nalazi preko puta kancelarije za kupovinu karata. Ulaskom na glavni portal odmah nas je okupala svjetlost koja se probijala kroz vitraže i pravila igru boja kroz čitavu katedralu.
Ako nastavite šetnju ka oltarskom prostoru južnim brodom katedrale, vidjećete kapelu Svetog Vaclava, koja se izdvaja posebnom dekoracijom. Ova kapela predstavlja relikvijar ili mjesto gdje se čuvaju mošti i relikvije Sv. Vaclava I, koji je bio vojvoda Češke u 10. vijeku. Ovaj vojvoda je kanonizovan i priznat kao svetitelj i u rimokatoličkoj i u pravoslavnoj crkvi, a posebno slavljen kao zaštitnik Češke, Praga, te kao proizvođač piva i vina.
Kapela Sv. Vaclava nastala je polovinom 14. vijeka, dekorisana poludragim kamenjem, oslikana scenama iz ciklusa Hristovog stradanja, scenama iz života Vaclava, skulpturom Sv. Vaclava, a u južnom uglu se nalaze mala vrata sa sedam brava u kojoj se čuva kruna Sv. Vaclava i češki krunidbeni dragulji koji se izlažu na svakih osam godina. Osim ove kapele posebnost se ogledala u velikom broju izloženih grobnica čeških kraljeva, careva, njihovih članova porodice, aristokrtije, svetitelja i crkvenih predstavnika.
Ako pogledate malo bolje, nekoliko koraka od kapele Sv. Vaclava nalazi se pet metara visok srebrni grob Sv. Jovana Nepomuka, dizajniran od najplemenitijih metala 1771. godine i predstavlja jedno od najvećih umjetničkih poduhvata tih godina u Češkoj. Kada obiđete unutrašnjost katedrale obiđite i sa spoljašne stane, jer ćete iznad trodijelnog prolaza uočiti mozaik ,,Strašnog suda” na južnoj strani transepta, veliku kulu, kao i Zlatni portal kroz koji su ulazili kraljevi tokom ceremonije krunisanja.
Stara kraljevska palata
Odmah pored Katedrale Svetog Vida nalazi se Stara kraljevska palata, koja se sastoji od nekoliko rezidencija i javnih prostorija, koje su varijacija različitih stilova u umjetnosti. U podrumu ove građevine nalazila se Sobeslavljeva palata, koja je uz Crkvu Svih Svetih najstarija građevina unutar zidina romaničkog zamka.
Međutim, ono što smo posjetili su prostorije gotičkog dijela, koje se nalaze iznad ovog romaničkog zamka, započete sa gradnjom 1333. godine za vrijeme Karla IV, a dovršene za vrijeme njegovog sina Vaclava. Ono što će vas svakako oduševiti čim zakoračite u ovu palatu je velika Vladislavova dvorana sa spiralno rebrastim svodvima, koja je svjedočila mnogim ceremonijama, viteškim turnirima, državnim sastancima i predsjedničkim izborima. Posebno su interesantni sjeverni prozori, koji predstavljaju najstarije renesansne elemente u Pragu.
Kada smo prošli dvoranu ušli smo u sobu Starog skupšinskog vijeća gdje je nekad bilo sjedište vrhovnog suda, a dalje smo prošli kroz vrata gdje se nalazi odaja za nekadašnju kraljevsku vladu čiji su zidovi i svodovi oslikani različitim emblemima državnih službenika.
Bazilika Svetog Đorđa
Iza Katedrale Svetog Vida nalazi se romanička Bazilika Svetog Đorđa, koja je svojstvena po bijelim zvonicima koji se izdvajaju svojom visinom. Ova bazilika podignuta je po nalogu kneza Vratislava I, oca sv. Vaclava. Ubrzo nakon izgradnje romaničke bazilike, opatica Mlada na mjestu bazilike 973. godine osniva prvu opatiju u Bohemiji i praškoj biskupiji.
Ako pogledate baziliku spolja, sa zapadne strane, na fasadi možete da uočite dvije figure koje predstavljaju opaticu Mladu i kneza Vratislava kao glavne ktitore ove opatije i bazilike. Unutrašnjost bazilike pruža pogled na grobnicu osnivača bazilike Vratislava I i ulaz u kriptu koju je nakon 1142. godine, zajedno sa zvonicima, nadograđena na zahtjev opatice Berte. Kada se popnete uz stepenice i približite oltarskom dijelu bazilike uočićete gotičke elemente koje su dodate u vrijeme opatice Agnez kada je i nadograđena kapela sv. Ljudmile u kojoj je ova svetiteljka sahranjena.
Međutim, spoljašnost bazilike vas može zavarati njenim zapadnim pročeljem koje nema romanički nego barokni izgled sa kapelom s njene južne strane od ulaza posvećenom sv. Jovanu Nepomuku, jer se radi o obnovi bazilike sa početka 18. vijeka.
Zlatna ulica
Zadnje mjesto koje smo posejetili prije nego što smo sišli niz Praški dvorac bila je Zlatna ulica, koja je sačuvala autentičnost prethodnih epoha. Ova srednjovijekovna ulica je opasana romaničkim i gotičkim bedemima na sjeveru i zazidana sa tri kule na istočnoj i zapadnoj strani.
Šetajući kroz ovu živopisnu ulicu vidjećete veliki broj malih kućica koje su nastale u gotičkom periodu uz srednjovijekovni zamak, čiji su žitelji bili posluga i vojnici u kraljevskom zamku. Tokom vijekova ova uličica je bila nadograđena malim kućicama i na njenoj južnoj strani što se danas ne vidi pa je tako bila veoma uska za prolaz.
Svakodnevna gužva, vika i neprijatan miris koji se širio u obližnju opatiju smetao je opaticima, pa je naknadno ova ulica pregrađena zidom kod Bijele kule na zapadnoj strani. Stanovništvo koje je živjelo u ovim kućicama se mijenjalo, pa je tako u ranom 20. vijeku ovo postalo mjesto za umjetnike koji su tražili spokoj i inspiraciju za svoja djela. Među njima se izdvaja Franc Kafka, koji je tu boravio od 1916. do 1917. godine, gdje je napisao djelo ,,Seoski doktor”, a u koju svako može ući.
Jasno vam je da je gotovo nemoguće opisati svaki dio ovog kompleksa građevina koje je naša ekipa obišla, pa svakako preporučujemo da je obiđete i sami, ako ste u mogućnosti, i doživite ovu srednjovijekovnu bajku.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu