Glavni simptom srčanog udara je izuzetno jak bol u grudima, koji se ispoljava osjećajem stezanja iza grudne kosti, koje se širi ka lijevoj ruci, donjoj vilici, stomaku.
Ljekari upozoravaju da infarkt miokarda (srčani udar) ne mora uvijek da počne osjećajem bola u grudima. Postoje i atipični simptomi srčanog udara. Stručnjaci kao posebno zabrinjavajući izdvajaju jedan simptom srčanog udara.
Šta je koronarna bolest?
– Najviše ljudi na svijetu premine od bolesti srca, to jest bolesti koronarnih arterija. Jasno prepoznavanje svih mogućih simptoma može na vrijeme da spriječi ovo hitno medicinsko stanje i da nas sačuva od svih posljedica infarkta – kaže kardiolog dr Guruprasad Srinivas, Cardiac Rehab, Northwell Staten Island University Hospital.
Srinivas navodi da je ishemija srca ili koronarna bolest samo u toku 2023. godine usmrtila 13 odsto svjetske populacije! Koronarna bolest je posljedica smanjenog protoka krvi kroz arterije koje dopremaju krv i kiseonik do srca.
Srčani udar najčešći je u zimu
Ljekari navode i da su srčani udari učestaliji tokom zime, posebno ako se na hladnom vazduhu, a bez prethodne pripreme, bavimo fizičkim aktivnostima, npr. čistimo snijeg.
Kada je tijelo izloženo hladnoći sužavaju se krvni sudovi, pa može doći do problema sa rastom krvnog pritiska i, u najtežem slučaju, srčanog udara.
– Bol u grudima, osjećaj stezanja, pritiska na lijevoj strani grudnog koša, bol koji se spušta u lijevu ruku, osjećaj jake težine u centru grudnog koša, najzastupljeniji su simptomi infarkta miokarda. Ipak, postoji dosta pacijenata koji nemaju navedene tegobe, a žene i osobe sa dijabetesom češće imaju atipične simptome – kaže dr Srinivas.
Bol u zubima
Srčani udar može da bude praćen čak bolom u vilici i bolom u zubima.
– U nekim slučajevima pacijent neće imati bol u grudima, već samo nelagodnost koju osjećaju u predjelu leđa. Moguće je da se žali na zubobolju – objašnjava dr Srinivas.
Kada kod koronarne bolesti dođe do ograničenog protoka krvi ka srcu, nervi koji signaliziraju bol mogu da se upute ka zubima. Bol može da se javi u rukama, leđima, vilici, stomaku. Tegobe se pogoršavaju tokom fizičke aktivnosti, a povlače poslije odmora, piše Telegraf.
Bol u stomaku i mučnina
Ovo je još jedan od neuobičajenih ili atipičnih simptoma srčanog udara. Pacijenti se žale na osjećaj pečenja, mučnine, bola u stomaku.
Moguće je da je riječ i o gorušici ili uobičajenoj stomačnoj tegobi, ali i da se iza ovih simptoma krije mnogo ozbiljnije stanje. Savjet je da dođemo kod ljekara, koji će odrediti da li nam je zbog ove tegobe potreban kardiolog ili gastroenterolog.
Jako znojenje
Obilno znojenje koje nije posljedica fizičke aktivnosti ili povišene temperature vazduha, ali i osjećaj hladnog znoja, mogu da ukažu na kardiološke bolesti.
Osjećaj neuobičajene iscrpljenosti, pa i poslije minimalnog napora ili čak i poslije odmora, može da bude alarm za postojanje kardiološke bolesti. Prema objašnjenju kardiologa, hladan znoj može da bude posebno sumnjiv. Kod nekih pacijenata simptomi mogu da se jave mjesecima ili čak duže prije srčanog udara.
Šta je najopasniji simptom srčanog udara?
Ljekari kažu da svaki simptom srčanog udara, pa i onaj najmanji, zahtjeva posebnu pažnju. Ipak, najopasnija i najzabrinjavajuća tegoba je… odsustvo simptoma.
– U mnogim situacijama pacijenti pretrpe srčani udar bez ijednog simptoma – upozorava dr Srinivas.
Tiha ishemija srčanog mišića ili tihi srčani udar odlikuje se izuzetno blagim simptomima koje pacijenti ne shvataju ozbiljno. Ovaj srčani udar, bez prisustva infarkta miokarda u anamnezi, može se vidjeti na elektrokardiogramu (EKG).
Tiha ishemija miokarda ili tihi srčani udar se definiše kao prisustvo objektivnih dokaza o povredi srca bez ikakvih simptoma. Tiha ishemija miokarda može se otkriti samo putem testova kao što su EKG, stres test ili ehokardiogram, zbog čega su redovni pregledi ključni.
Kardiolozi nijemu ishemiju miokarda definišu prisustvom objektivno dokazane ishemije koja nije praćena simptomima angine pektoris ili ekvivalenata angine pektoris (poput nedostatka vazduha, mučnine, preznojavanja), a kada postoji bolest koronarnih arterija. Pacijent može da živi misleći da je zdrava osoba, dok se povećava rizik od naprasne srčane smrti, aritmija, infarkta srca i kongestivne srčane slabosti.
Kako da spriječimo srčani udar?
Dr Srinivas naglašava da je bitno da se na vrijeme otkriju moguće srčane tegobe ili bolest.
Posebno je važno da određeni pacijenti budu svjesni mogućnosti tihe ishemije miokarda i da se na vrijeme liječe, kako medikamentima, tako i zdravim životnim navikama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu