Neurolozi imaju daleko više posla, pa je povećan broj pacijenata sa hemoralgijskim moždanim udarom za oko 40 odsto u bolnici “Sveti Sava” u Beogradu.
– Kada pričamo o hemoralgijskom moždanom udaru, mislimo, uprošćeno rečeno, o izlivu krvi na mozak. To je i izraz koji živi u narodu. To znači da dolazi do pucanja krvnog suda uslijed dejstva faktora rizika, kao što su hipertenzija, dijabetes, masnoće. Pucanje djeluje na strukturu zida krvnog suda ili na pucanje na aneurizmi, kao i drugim promjenama na krvnim sudovima – rekla je za RTS dr Tatjana Golubović, neurolog Specijalne bolnice “Sveti Sava” i dodala da je u ovoj ustanovi sve više mladih pacijenata što ne iznenađuje ljekare, jer se slična praksa bilježi i u svijetu.
– Pod mlađim pacijentima smatramo pacijente mlađe od 55 godina, ali su u posljednjih nekoliko nedjelja to pacijenti od 30 do 45 godina. Zajedničko im je neliječen ili loše liječen krvni pritisak. Moždani udar je oboljenje i ishemijski i hemoralgijski koji je vodeći u ostavljanju invaliditeta kod pacijenata, kao i smrtnosti – napomenula je i dodala da je zima period godine kada je povećan broj moždanih udara, zbog loše ishrane, lošeg sna i smanjene fizičke aktivnosti.
– Prvi savjet su redovne kontrole kod ljekara, a kada mislimo da smo zdravi, treba ići na sistematske preglede. Kada dođe do upozoravajućih znakova, simptoma, glavobolja, to znači da je krvni pritisak već dugo prisutan i da je već ostavio neke posljedice. Nehemoralgijski moždani udar, odnosno posljedice su nagle, simptomi su nagli, glavobolja, mučnina, povraćanje, brzi neurološki deficit, oduzimanje strane tijela, povraćanje, iskrivljenost lica, prestanak govora.
Mozak i srce, ima neka važna veza
Koliko su srčani problemi potencijalno opasni po mozak, objasnio je i kardiolog prof. dr Dragan Simić, kardiolog u Klinici za kardiologiju KCS.
– Atrijalna fibrilacija je pretkomorsko lepršanje koje pacijent osjeća kao nepravilan i neprijatan rad srca. Najčešća je od svih aritmija i pogađa ogroman broj ljudi. Ovo stanje srce čini manje efikasnim, a nepravilan ritam u pretkomorama srca povećava rizik od stvaranja krvih ugrušaka, koji dovode do moždanog udara – rekao je on.
Veliki broj pacijenata ima takozvanu asimptomatsku atrijalnu fibrilaciju i oni uopšte ne osjećaju da im srce radi nepravilno.
Ti pacijenti su posebno ugroženi jer moždani udar kod njih može biti prva manifestacija ove aritmije.
Kod opasnih aritmija ne moramo da imamo izražene simptome i obrnuto, bezopasne aritmije kod pojedinih pacijenata izazivaju vrlo neprijatne simptome. Rizik da tokom života dobije atrijalnu fibrilaciju ima svaki četvrti muškarac i žene starije od 40 godina.
Aritmije treba spriječiti odgovarajućim preventivnim mjerama.
Ljekar kao uzrok povećane stope ove bolesti navodi nerazvijenu kulturu brige o zdravlju, odnosno zanemarivanje redovnih sistematskih pregleda kojima mogu da se spriječe ozbiljnija srčana oboljenja.
Od srčanih oboljenja nijedna generacija nije pošteđena.
To su osobe koje su pod konstantnim stresom, osobe koje se slabije kreću i koje su izložene nezdravim životnim navikama.
Redovnim kontrolama, pravilnom ishranom, držanjem stresa pod kontrolom i zdravim stilom života aritmije se mogu preduprijediti.
– Rješenje je česta kontrola. Dijagnoza se postavlja lako – kada uradimo EKG ili holter. Zato kad god osjetite nepravilan rad srca, podrhtavanje, lepršanje, neku vrstu aritmije, otiđite do najbliže zdravstvene ustanove da vam urade EKG ili holter. Osobama koje imaju više od 60 godina savjetujem da bar dva-tri puta godišnje urade EKG i test opterećenja i da prekontrolišu lipide, a mlađima od 60 godinama da bar jednom godišnje urade EKG – istakao je dr Simić.
Obavezne mjere prevencije
Prevencija je najbolji lijek. Sistematski pregledi obavljaju se kod izabranog ljekara. Osnovne analize krvi najčešće pokazuju treba li obaviti dalje pretrage kod kardiologa ili neurologa.
Ukoliko se sumnja da zbog hipertenzije, dijabetesa ili drugog rizika postoje poremećaji na velikim krvnim sudovima vrata, onda pacijent treba obavezno da uradi ultrazvuk tih krvnih sudova.
Pacijent ne mora da osjeti, ali pregled može da pokaže da je dugo zapušena glavna arterija na vratu. Suženja i neravnine krvnih sudova mogu da se prate i da se na vrijeme isprave kako ne bi došlo do teškog šloga.
Svi treba da se kontrolišu, bez obzira na godine. Najveći faktor rizika je ateroskleroza, bolest krvnih sudova koja napreduje s godinama, sužava krvne sudove i u njima stvara neravnine.
Ali njen napredak može da se uspori, a otkrivanje ostalih rizika i njihovo držanje pod kontrolom umanjuje mogućnost nastanka moždanog udara.
Hipertenzija je značajniji faktor za moždani udar. Frapantan je podatak da naši pacijenti imaju najčešće više od jednog faktora rizika.
Obično su to pušenje i gojaznost, ili hipertenzija i pušenje, ili dijabetes i nedovoljna fizička aktivnost.
Prevencija ne daje potpunu zaštitu, ali redovnim uzimanjem terapije i promjenom loših životnih navika, kao što su pušenje ili smanjena fizička aktivnost, možemo da smanjimo rizik od šloga, piše Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu