Veliki petak dio je Stradalne nedjelje, koja vodi do Vaskrsa, i smatra se danom tuge i pokajanja.
Kao što je Isus Hrist prorekao na Tajnoj večeri, prije petka ujutru apostol Petar se, u strahu da i njega ne zatvore i kazne, tri puta odrekao svog Gospoda. Shvativši šta je uradio, odmah se pokajao. Izdajnik Juda, kad je saznao da je Isus osuđen na smrt, mučen grižom savjesti, objesio se.
Na Veliki petak crkva se sjeća događaja koji su neposredno prethodili raspeću. Počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: “Raspni ga!”. Zatim, nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima riječima: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Običaji za Veliki petak
Na Veliki petak se ne služi liturgija, osim ako su Blagovesti. Strogo se posti, jede se samo suvi hljeb i pije voda. Običaj je da se farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Ne pjeva se i ne veseli, a od Velikog četvrtka do Uskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavlju znak radosti, već se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Stariji ljudi kažu da ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod.
Žene na ovaj dan tradicionalno farbaju vaskršnja jaja i pripremaju bogatu porodičnu trpezu za predstojeći praznik.
Domaćica se ujutru prvo prekrsti i pomoli Bogu, što bi trebalo da urade svi ukućani, a zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice, vaskršnje ili bogojavljenske. Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se “čuvarkuća”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu