Sveti sveštenomučenik Avtonom ostavio je trag u hrišćanstvu koji se i vijekovima kasnije prepričava sa posebnim poštovanjem, a sutrašnji dan, 25. septembar vjernici provode u molitvi i sjećanju na ovog svetitelja.
Neko pomene da mu već dugo sve ide dobro i gotovo instinktivno pokuca u drvo. Na rođendan ugasimo svjećice i zamislimo želju. Kada prospemo so, neki će je bez razmišljanja baciti preko lijevog ramena, dok će potkovicu i danas mnogi okačiti kao simbol sreće.
Sigurno vam se nekada desilo da vam neko svrati „na brzinu“, zadrži se na vratima i odbije da sjedne. Možda vam je to djelovalo bezazleno, ali stariji su oduvek imali drugačije mišljenje - takav odlazak iz kuće nije bio dobar znak.
Između Velike i Male Gospojine u narodnoj tradiciji posebno mjesto zauzima period koji se naziva Međugospojinski. Riječ je o vremenu koje traje od 28. avgusta, kada se obilježava Velika Gospojina, do 21. septembra, kada pravoslavni vjernici slave Malu Gospojinu.
Jedan zaboravljeni narodni običaj posljednjih godina ponovo privlači pažnju. Riječ je o jednostavnom večernjem ritualu – stavljanju kašike ispod jastuka prije odlaska na spavanje.
Srpska pravoslavna crkva 6. avgusta obilježava praznik Svete velikomučenice Hristine, hrišćanske svetiteljke koja je stradala zbog vjere u Hrista u 3. vijeku. Njena životna priča govori o hrabrosti, istrajnosti i snazi vjere, ali i o mladoj djevojci koja je, uprkos teškim iskušenjima, ostala vjerna svojim uvjerenjima.
Običaj starih Srba zabranjuje pranje veša četvrtkom uveče. Saznajte kako ova nesvjesna greška može da vam isprazni novčanik i donese bijedu.
U pravoslavnom kalendaru 19. maja se obilježava dan posvećen Pravednom Jovu, svetitelju koji se u narodnom predanju pamti kao simbol neuništive vjere i istrajnosti.
Postoje mali, gotovo automatski gestovi koje mnogi ljudi rade bez razmišljanja, kao dio svakodnevice koja se prenosi godinama. Jedan od njih u Srbiji posebno privlači pažnju – prekrštavanje kada se ugleda crkva, bilo da ste u šetnji, automobilu ili javnom prevozu.
Đurđevdan sa sobom donosi pregršt prelijepih, starih srpskih običaja, a oni najintrigantniji oduvijek su bili rezervisani za djevojke koje još uvijek nisu pronašle svoju srodnu dušu.
U narodu se vjeruje da su Blagovijesti idealan dan za čišćenje doma i oslobađanje od svega lošeg. Stari običaj kaže da tog dana treba iz kuće izbaciti i spaliti nepotrebne stvari koje se nagomilavaju tokom zime.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave praznik Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica novorođenog Hrista uvela u hram da ga posveti Bogu.
Koliko puta ste u razgovoru, gotovo nesvjesno, izgovorili: "Mrka kapa"? Ovaj izraz koristimo kad želimo da kažemo da su šanse male, da je ishod nepovoljan ili da od nečega vjerovatno nema ništa.
Pravoslavni vjernici sutra, 19. januara, slave jedan od najvećih hrišćanskih praznika - Bogojavljenje. Sutra se vjernici pozdravljaju starim pozdravom "Bog se javi", odnosno odgovorom "Zaista se Bog javi".
Širom Srbije dolaze snimci i slike obilježavanja Badnje Večeri i Božića, a svaki kraj ima svoje običaje. Danas je osvanuo snimak iz Dobanovaca gde su se skupili oženjeni muškarci i jahali konje.
U mnogim krajevima Srbije i danas se poštuje starinski običaj vezan za Badnji dan i posnu trpezu, a u njegovom središtu nalazi se – pasulj.
U mnogim kulturama predstojeći praznici se doživljavaju kao vrijeme kada je posebno važno usmjeriti pažnju na dobre želje, ali i na određene rituale koji simbolično pozivaju sreću i blagostanje.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici praznuju dan Svetih apostola Olimpa, Erasta, Kvarta, Rodiona i drugih s njima.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici, sutra, 21. novembra slave Sabor svetog Arhangela Mihaila i ostalih Nebeskih sila Bestelesnih, praznik u narodu poznat kao Aranđelovdan.
Krsna slava je jedinstven običaj kod Srba i za mnoge najvažniji događaj u godini kao prilika da se proslavi zaštitnik porodice i doma, uz okupljanje i zajedničko slavlje. Iako nema strogo propisanih pravila kako se domaćinu čestita krsna slava, postoji niz lepih tradicija koje čine čestitku i odgovor kulturnim i srdačnim.
