Magazin

Sveštenici ovo najčešće savjetuju: Evo šta na Veliki petak ne bi trebalo biti na trpezi

U dubokoj tišini dana kada je, prema hrišćanskom verovanju, Isus Hristos raspet, čitav pravoslavni svijet ulazi u najdublji period žalosti – Veliki petak.

posna hrana na stolu
FOTO: V. MITIĆ/RINGIER

Ovaj dan nije samo jedan od najznačajnijih u kalendaru Uskršnjeg posta, već i najstroži. Crkvena zvona utihnu, liturgije se ne služe, a vjernici se povlače u mir i molitvu, bez radosti, pjesme i veselja.

U narodnom običajnom krugu, Veliki petak je dan kada se ne započinju novi poslovi, ne pletu se kose, ne čuju instrumenti, i što je posebno važno – ne kuva se s uljem, ne mijesi se hljeb i ne toči se vino. Iako mnogi misle da čine ispravno, upravo na ovom danu najviše se griješi – često nesvjesno.

Pravila su jasna: na Veliki petak post se pojačava do maksimuma. To podrazumijeva da se jede isključivo hrana pripremljena na vodi. Dakle, bez ulja, bez ribe, bez vina – i bez svih industrijskih proizvoda koji, iako naizgled “posni”, sadrže skrivene sastojke koji ih čine neprikladnim za ovaj dan.

Pročitajte još

Na trpezi se mogu naći bareno povrće, kuvani pirinač, svježe ili suvo voće, hljeb (koji nije svježe umijesen), pa i med – ali ni trunka ulja ne bi trebalo da se nađe u pripremi jela. Takođe, iako nisu zabranjeni, pojedini sveštenici savjetuju da se čak izbjegava i soljenje hrane, kako bi se simbolično izbjeglo “dosipanje soli na rane Hristove”.

Najčešće greške koje pravimo

Riba i riblja čorba, krompir salata sa uljem, krekeri, napolitanke bez mlijeka, ratluk i žele bombone – sve su to namirnice koje mnogi u dobroj vjeri stavljaju na trpezu, vjerujući da su prikladne. Ipak, one sadrže ulje, margarin ili želatin, te ih je, makar na ovaj dan, bolje izostaviti.

Zanimljivo je i to da se na Veliki petak, prema tradicionalnim vjerovanjima, ne koriste nož i viljuška tokom obroka, već se jede rukom – u znak poštovanja i poniznosti.

Ko je izuzet od strogih pravila?

Iako je post na ovaj dan izuzetno strog, crkva pokazuje razumijevanje prema onima koji nisu u stanju da ga izdrže. Djeca, trudnice, bolesni i stariji ljudi nisu obavezni da poste do zalaska sunca. Ipak, duh dana nalaže smirenje, uzdržanje i preispitivanje sopstvenih misli, djela i želja.

U pravoslavlju, post nije samo fizičko uzdržavanje od hrane – on je duhovna vježba. Poziv da se distanciramo od svega što nas udaljava od ljubavi, praštanja i saosjećanja.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu