Pitanje:
Veš mašina: Pozdrav doktore. Imam problem sa koncentracijom dok učim i zavisnica sam od telefona. Bukvalno je ta zavisnost toliko jaka, da mi život prolazi na telefonu. Ne znam više šta da radim. Uspijem par dana da se suzdržim, ali telefon toliko ispunjava dio mog dana, da mi je, ja mislim, dopamin poremećen skroz. Takođe, stalno sam umorna i pospana. Koliko god spavam i koliko god kafe pijem, nista me ne drži budnom. Da li je to neki vid depresije, nezainteresovanost za bilo šta ili nešto drugo? Hvala Vam od srca.
Odgovor:
Poštovana, hvala Vam što ste podijelili kako se osjećate – već sam taj korak govori da ste svjesni problema i da tražite način da se nosite s njim, a to je uvijek dobar znak.
Opisujete nekoliko stvari koje su međusobno povezane: teškoće s koncentracijom, zavisnost od telefona, osjećaj umora i pospanosti bez obzira na san, kao i emocionalnu prazninu i nezainteresovanost. Sve to zajedno može zaista ukazivati na početne simptome depresivnog raspoloženja ili tzv. digitalne iscrpljenosti – stanje u kojem stalna izloženost ekranima narušava prirodni ritam mozga, iscrpljuje kapacitete za pažnju i utiče na raspoloženje.
Kada telefon postane primarni izvor dopamina (zadovoljstva), mozak se navikne na “brze nagrade” – notifikacije, društvene mreže, video sadržaje – i tada učenje, koje traži napor i odloženo zadovoljstvo, postaje sve teže. To ne znači da je s Vama “nešto pogrešno”, već da Vaš mozak pokušava da funkcioniše u uslovima za koje nije evolucijski pripremljen.
Savjetovao bih sljedeće korake:
– Postavite granice prema telefonu, ne samo voljom već i alatima: aplikacije koje ograničavaju korištenje, isključenje notifikacija, određeno “digitalno vrijeme” u danu.
– Raspored spavanja i buđenja – čak i ako san traje dovoljno dugo, važno je da bude u pravilnom ritmu.
– Uvedite male, ali redovne fizičke aktivnosti, čak i lagane šetnje – pomažu u regulaciji energije i raspoloženja.
– Pokušajte voditi dnevnik emocija i aktivnosti – često pomaže u razumijevanju uzroka nezainteresovanosti i praćenju promjena.
– Razgovor sa stručnjakom – kratki psihoterapijski razgovori mogu pomoći da se prepozna je li riječ o depresiji, burnoutu, ili nečemu trećem.
Puno mladih ljudi se danas suočava sa sličnim izazovima, jer živimo u vremenu kada je granica između stvarnog i digitalnog života sve tanja. Uz pravilan pristup, sve ovo je moguće dovesti u ravnotežu.
Srdačno Vas pozdravljam,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić
specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu