Naime, prema starim verovanjima, dan uoči Đurđevdana nam može odrediti kakva će nas sreća pratiti.
Ovaj praznik koji je posvećen svetom Đorđu, obilježava s jedne strane dolazak proleća ali i buđenje prirode.
Upravo se Đurđevdan smatrao granicom između zime i ljeta i praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana i udaju i ženidbu mladih ljudi.
Jedan od glavnih običaja jeste pletenje vijenaca od bilja pa veče uoči Đurđevdana treba da se uberu zelene grančice od “đurđevskog cvijeća” – đurđevka i mlječike, napravi vijenac i time okite vrata, kapije i prozori u kući.
Ovo se radi kako bi nastupajuća godina bila puna zdravlja i roda u domu. Taj vjenčić treba da se čuva godinu dana, do sljedećeg Đurđevdana.
Važi još jedan običaj, a to je da domaćice jednu činiju napune vodom i u nju ubace razno proljećno bilje, a potom dodaje dren, grabež i crveno jaje – čuvarkuću i stavi se ispod ruže u bašti da prenoći.
Ujutru se svi umivaju tom vodom – djeca da budu zdrava kao dren, djevojke da bi se momci oko njih otimali, a stariji ukućani da bi im kuća bila dobro čuvana, piše Ona.rs.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu