U naučnom radu pod nazivom ,,Learning Search Algorithm for the Restricted Longest Common Subsequence Problem” predstavljen je novi način kako vještačka inteligencija može da pomogne u rješavanju kompleksnih problema u bioinformatici.
Istraživanje kombinuje dva snažna alata moderne nauke, heurističke algoritme s jedne strane, koji omogućavaju efikasno pretraživanje velikih prostora pretrage, i sa druge strane neuronske mreže, model koji imitira način na koji uči ljudski mozak. Na ovaj način stvoren je hibrid koji je sposoban da donosi bolje odluke u prostoru pretrage i u tome pronalazi značajno kvalitetnija rješenja.
Dodatan doprinos rada predstavlja upotreba objašnjavajuće vještačke inteligencije, koja daje konkretne razloge zašto algoritmi daju bolja ili lošija rješenja u odnosu na vrijednosti atributa same instance problema. Upravo ta sposobnost da se objasne odluke koje donosi algoritam čini ovaj rad posebno značajnim. U polju kao što je kombinatorna optimizacija, gdje se rješenja često prihvataju bez dubljeg uvida u to zašto algoritam posjeduje takve performanse, ovakav pristup predstavlja važan iskorak u daljem poboljšavanju algoritama.
Treba naglasiti da je ovo istraživanje realizovano u saradnji šest naučnika iz Slovenije, Srbije, Španije i BiH. Osim dr Đukanovića, koautori rada su Žaume Režak i dr Kristijan Blum sa Instituta za vještačku inteligenciju u Barseloni, Ana Nikolić i dr Tome Eftimov sa Instituta „Jožef Štefan” u Ljubljani, te prof. dr Aleksandar Kartelj sa Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Inače, samo istraživanje je podržano bilateralnim naučnim projektom između Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci i Instituta „Jožef Štefan”, kao i nacionalnim projektom
– Primjena dubokog učenja za poboljšanje efikasnosti algoritama optimizacije – koji finansira Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske, a kojim rukovodi dr Đukanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu