Odgovor:
Poštovana gospođo Jelice,
Hvala Vam na pitanju koje je izuzetno važno i pokazuje interesovanje za razumijevanje prirode opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP), što je prvi i ključni korak ka kvalitetnom oporavku.
OKP jeste poremećaj koji je dugo bio svrstavan u skupinu anksioznih poremećaja, i to s razlogom – jer ga često prate izraženi simptomi tjeskobe, napetosti i unutrašnje nelagode. Ipak, u savremenim psihijatrijskim klasifikacijama, poput DSM-5 (američkog dijagnostičkog priručnika), OKP je izdvojen u posebnu dijagnostičku kategoriju koja se zove obsesivno-kompulsivni i srodni poremećaji. Ta promjena nije urađena da bi se negirala veza s anksioznošću, već da bi se preciznije obuhvatile i nijanse ovog složenog stanja, koje ima svoje specifične mehanizme i tok.
OKP karakterišu opsesije (uporne, neželjene misli koje izazivaju tjeskobu) i kompulsije (ponavljajuće radnje koje osoba osjeća da mora činiti kako bi ublažila tu tjeskobu). Iako anksioznost jeste značajan dio ovog poremećaja, ono što OKP izdvaja jeste način na koji mozak obrađuje te misli i osjećaje – često vrlo rigidno, uz osjećaj gubitka kontrole.
Kad je riječ o liječenju, u praksi smo jasno uočili da kombinacija pristupa daje najbolje rezultate, ali uloga farmakoterapije je ključna – posebno kada su simptomi izraženiji i dugotrajniji. Antidepresivi iz grupe selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) su prva linija terapije i pokazali su se vrlo učinkovitim u ublažavanju simptoma OKP-a, često i u značajnom vraćanju kvaliteta života. Psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna terapija sa fokusom na izlaganje i prevenciju odgovora (ERP), može biti veoma korisna, ali se rijetko pokazuje dovoljnijom kao samostalan tretman, posebno u težim kliničkim slikama.
Važno je znati da nijedan poremećaj ne dolazi u „čistoj formi“. OKP često dolazi u kombinaciji s depresijom, generalizovanom anksioznošću ili čak tikovima, pa je individualizacija terapijskog pristupa presudna. Zato je važno da osoba potraži stručnu pomoć – ne samo zbog postavljanja tačne dijagnoze, već i zbog kreiranja liječenja koje odgovara njoj kao jedinstvenoj osobi.
Srdačno Vas pozdravljam i želim svako dobro na Vašem putu ka razrješenju dilema i, ako je potrebno, ozdravljenju.
S poštovanjem,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić
Specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu